Planinska skrovišta možda zvuče kao prizor iz špijunskih filmova, no u Švicarskoj bi uskoro mogla postati stvarnost za one koji si mogu priuštiti iznimno skupu razinu privatnosti i sigurnosti. Kompanija Brünig Mega Safe planira izgraditi kompleks podzemnih trezora skrivenih više od 100 metara ispod površine švicarskog planinskog masiva.

Pristup jednom od tih sigurnosnih prostora već se nudi potencijalnim klijentima, a za takvu uslugu bit će potrebno izdvojiti najmanje oko pola milijuna eura. U planiranim prostorijama trebalo bi biti moguće čuvati umjetnine, automobile, vino, sefove s dragocjenostima i drugu vrijednu imovinu.

U stijeni će biti iskopano 25 podzemnih komora

Kompanija Brünig Mega Safe planira u vapnenačkoj stijeni istoimenog masiva izgraditi ukupno 25 podzemnih komora. Prema informacijama kompanije, radovi u Brunigu trebali bi započeti u siječnju, dok bi prvi trezori trebali biti otvoreni već sljedeće godine.

Razina zaštite koju obećava kompanija trebala bi biti usporediva s onom koju ima Švicarska narodna banka. Predsjednik kompanije Thomas Gasser objasnio je kako bi izgledao dolazak klijenta u ovaj neobični podzemni kompleks.

„Najprije ćete morati proći kroz poseban kontrolni punkt i izaći iz vozila. Bit će nekoliko provjera koje očito neće biti otkrivene javnosti“, rekao je Gasser.

Pristup kompleksu stoga neće biti običan ulazak u skladište. Klijenti će morati proći kroz sigurnosne provjere čiji detalji zasad nisu javno poznati.

Os gigantescos bunkers que estão sendo construídos para os super-ricos a 100 metros abaixo de uma montanha suíça, onde clientes da elite são vigiados 24 horas por dia.
A empresa de segurança suíça Brünig Mega Safe está trabalhando na escavação de até 25 cavernas no calcário que… pic.twitter.com/mVCpkNM9BC

— Alzira Miranda (@alziramiranda) August 18, 2026

Više od 100 metara ispod zemlje temperatura je oko 13 stupnjeva

Jedna od zanimljivih karakteristika planiranih trezora bit će njihova dubina. Komore će se nalaziti više od 100 metara ispod površine, što bi im trebalo osigurati prirodnu temperaturu od približno 13 stupnjeva Celzijevih.

Takvi uvjeti posebno su pogodni za pohranu vina i umjetničkih djela, odnosno imovine kojoj odgovaraju stabilni i relativno hladni uvjeti čuvanja.

No Brünig Mega Safe projekt ne predstavlja samo kao luksuzno podzemno skladište za bogate klijente. Kompanija svoju ideju povezuje i sa širim sigurnosnim izazovima današnjeg svijeta, od geopolitičkih napetosti i nestabilnosti među državama do sve izraženije prijetnje klimatskih promjena.

Trezori bi mogli postati i privatna skloništa

Kompanija, koju je osnovao tim poduzetnika iz područja planinskog inženjerstva, na svojim internetskim stranicama navodi da će dodatni moduli omogućiti proširenje sigurnosnih komora u slučaju da klijentima treba više od same zaštite imovine.

Među predviđenim mogućnostima spominju se „privremena privatna skloništa“, diskretne prostorije za sastanke i saloni s posebno uređenim ugođajem.

Klijenti bi trezorima trebali moći pristupati 24 sata dnevno. Do podzemnog kompleksa vodit će tunel dovoljno velik za prolazak kamiona, što bi omogućilo transport velikih predmeta, uključujući automobile i druge vrijedne stvari.

Prema tvrdnjama kompanije, potencijalni klijenti već se prijavljuju za zakup pojedinih komora na razdoblje od čak 99 godina. Prvi trezori trebali bi početi primati korisnike od sljedeće godine.

Osim samih podzemnih skladišta, projekt predviđa i osnivanje centra za obuku koji bi se bavio sigurnošću, analizom rizika i preživljavanjem.

🇨🇭 Des milliardaires fuient Dubaï pour enterrer leurs fortunes au cœur des Alpes suisses !

🏔️ Thomas Gasser, fondateur de Brünig Mega Safe AG, creuse des galeries à 100 mètres sous terre à Lungern pour créer des coffres-forts ultra-sécurisés.

💰 Chaque caverne se vend au… pic.twitter.com/2FwNEbU4es

— Alex Xplore (@AlexXplore) August 17, 2026

Švicarska već desetljećima koristi planine za sigurnost

Ideja o pretvaranju švicarskih planina u sigurna skladišta i skloništa nije potpuno nova. Švicarska već desetljećima koristi svoj planinski teren za potrebe zaštite i sigurnog smještaja različite imovine.

Brojni napušteni vojni bunkeri tijekom godina pretvoreni su u trezore, a neki su dobili i novu namjenu kao centri za pohranu podataka.

Tijekom 2024. godine pokrenut je i program modernizacije nuklearnih skloništa kako bi se pripremila za mogući rat.

Švicarski sustav civilne zaštite pritom ima dugu tradiciju. Prema zakonu iz 1963. godine, svim stanovnicima zemlje, uključujući strance i izbjeglice, zajamčeno je mjesto u skloništu koje ih može zaštititi od nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja, kao i od „bliskih pogodaka konvencionalnim oružjem“.

Finska također ima golem sustav podzemnih skloništa

Švicarska pritom nije jedina europska zemlja koja se desetljećima priprema za moguće ratne ili druge izvanredne situacije.

Ispod Helsinkija, glavnog grada Finske, u stijeni je izgrađeno više od 5500 skloništa. Prema navedenim podacima, u njima ima dovoljno prostora za gotovo milijun ljudi.

Kapacitet je posebno impresivan kada se usporedi s brojem stanovnika Helsinkija, koji ih ima oko 675.000.

Dok se u Švicarskoj sada razvija novi privatni kompleks čiji će korisnici za dugoročni zakup morati izdvojiti goleme iznose, primjeri iz Švicarske i Finske pokazuju da podzemna infrastruktura u Europi ima i mnogo širu svrhu. Od vojnih bunkera i nuklearnih skloništa do luksuznih trezora za umjetnine, automobile i vino, planinski podzemni prostori ponovno dobivaju važnu ulogu u razmišljanju o sigurnosti, zaštiti imovine i mogućim krizama.