Ova navika može vam pomladiti mozak i do 13 godina: Evo o čemu se radi

No novo istraživanje Federacije europskih neuroznanstvenih društava (FENS) sugerira da bi poznavanje više jezika moglo biti povezano i s načinom na koji mozak stari.
Istraživači su pronašli zanimljivu povezanost: što su sudionici govorili više jezika, to je njihova moždana aktivnost u prosjeku izgledala mlađe.
Mozak višejezičnih ljudi izgledao je mlađe
Kako bi istražili povezanost jezika i starenja mozga, znanstvenici su analizirali podatke 728 ljudi iz baskijske regije u Španjolskoj. Sudionici su govorili od jednog do četiri jezika.
Istraživači su pritom koristili uređaj koji detektira magnetska polja koja stvaraju aktivne moždane stanice. Na temelju tih podataka napravili su svojevrsni sat starenja mozga, odnosno model kojim su mogli analizirati obrasce moždane aktivnosti povezane s različitim životnim dobima.
Zatim su isti model primijenili na zasebnu skupinu od 144 osobe kako bi procijenili biološku, odnosno funkcionalnu dob njihova mozga.
Rezultati su bili vrlo zanimljivi.
Kod ljudi koji su govorili dva jezika, moždana aktivnost izgledala je u prosjeku oko šest godina mlađa nego kod onih koji su govorili samo jedan jezik. Kod sudionika koji su govorili tri jezika razlika je iznosila oko sedam godina.
Najveća razlika zabilježena je kod ljudi koji su govorili četiri jezika. Njihova moždana aktivnost izgledala je oko 13 godina mlađe.
To, međutim, ne znači da učenje određenog broja jezika automatski pomlađuje mozak za točan broj godina. Riječ je o povezanosti u obrascima moždane aktivnosti koju su istraživači uočili u analiziranim skupinama.
Hrvat upozorava sve da nikako ne kupuju ovaj auto: 'Ma ima najgori motor ikad'
Nije važan samo broj jezika
Jedan od najzanimljivijih zaključaka istraživanja jest da višejezičnost nije nešto što se jednostavno može podijeliti na kategorije „govori više jezika” i „govori samo jedan jezik”.
Važna je i razina jezične vještine, kao i to koliko dugo osoba koristi drugi jezik.
„Viša razina jezične vještine i ranije usvajanje drugog jezika također su bili povezani sa značajno sporijim starenjem mozga“, rekla je dr. Lucia Amoruso, voditeljica grupe u Baskijskom centru za spoznaju, mozak i jezik u San Sebastianu u Španjolskoj.
Prema njezinim riječima, rezultati sugeriraju da višejezično iskustvo treba promatrati kao kontinuum.
„Nije samo stvar u tome jeste li dvojezični ili ne, već i u dubini i trajanju vašeg jezičnog iskustva“, objasnila je Amoruso.
Drugim riječima, nije nužno dovoljno samo formalno učiti neki jezik. Važno može biti i koliko ga dobro osoba poznaje, kada ga je počela učiti te koliko dugo ga aktivno koristi.

Na starenje mozga utječu i druge stvari
Istraživači pritom upozoravaju da je jezik samo jedan od čimbenika koji mogu biti povezani sa zdravljem i funkcioniranjem mozga.
Na obrasce moždane aktivnosti mogu utjecati i brojni vanjski čimbenici, među kojima su životne navike i društvena angažiranost.
Zato rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da će osoba koja nauči četiri jezika nužno izbjeći kognitivno starenje ili imati mozak „13 godina mlađi“. Istraživanje pokazuje povezanost, a ne jednostavan uzročno-posljedični odnos.
Znanstvenicima sada predstoji još detaljnije istraživanje tog odnosa.
Znanstvenici žele otkriti koji su jezici najzahtjevniji za mozak
Sljedeći korak bit će proučavanje toga kako različite kombinacije jezika i razine njihove tečnosti mogu utjecati na zdravlje mozga.
Jedno od pitanja koje posebno zanima istraživače jest koliko na moždanu aktivnost utječe sličnost jezika.
Primjerice, prelazak s jednog vrlo sličnog jezika na drugi mogao bi zahtijevati drugačiju razinu kontrole nego prebacivanje između dva potpuno različita jezika. Upravo bi takve razlike mogle pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako višejezično iskustvo utječe na mozak.
Christina Dalla, profesorica farmakologije na Medicinskom fakultetu Nacionalnog i Kapodistrijskog sveučilišta u Ateni, koja nije sudjelovala u istraživanju, smatra da postoji više razloga za poticanje učenja jezika.
„Postoji mnogo dobrih razloga za učenje drugog jezika - društvenih, kulturnih i za zdravlje mozga - stoga bismo trebali podržavati učenje jezika u školi i tijekom cijelog života, čak i ako je teško“, rekla je.
Učenje jezika možda je više od obične vještine
Iako rezultati ne znače da će svaka osoba koja govori više jezika imati jednako „mlad” mozak, istraživanje otvara zanimljivo pitanje o tome kako dugotrajna mentalna aktivnost oblikuje mozak tijekom života.
Posebno je intrigantna činjenica da se razlika nije pojavila samo između jednojezičnih i višejezičnih ljudi. Čini se da je dubina, trajanje i razina jezičnog iskustva također važna.
Zato bi učenje stranog jezika moglo imati vrijednost koja nadilazi praktičnu korist. Osim komunikacije, posla i kulture, dugogodišnje korištenje više jezika moglo bi biti povezano i s drugačijim obrascima starenja mozga.