Ako se sjećate starijih perilica rublja, vjerojatno vam je poznat drukčiji način pranja. Odabrali biste temperaturu i program, pritisnuli gumb i čekali najviše nekoliko sati. Danas, međutim, nije neobično da perilica za jedan uobičajeni ciklus treba tri ili četiri sata.

Još je zbunjujuće kada se broj na zaslonu tijekom pranja promijeni pa uređaj odjednom pokaže da će do završetka trebati više ili manje vremena nego što je prvotno najavljeno.

Na prvi pogled to djeluje nelogično. Moderna perilica ima napredniju tehnologiju od uređaja koji su se proizvodili prije nekoliko desetljeća, pa zašto onda pere dulje?

Odgovor nije tako jednostavan. Na trajanje programa utječu količina rublja, upravljanje vodom i energijom, način zagrijavanja vode, odabrani program, temperatura, deterdžent i način na koji konkretan uređaj procjenjuje koliko mu je vremena potrebno.

Upravo je to pitanje pokrenulo raspravu među korisnicima hrvatskog Reddita.

„Pišem ovo dok čekam da mašina završi“

Jedna se korisnica požalila da joj program za pamuk traje više od tri sata.

„Zašto nove perilice rublja peru pamuk više od tri sata? Pišem ovo dok čekam da perilica završi nakon dobra tri sata rada. Uključila sam je u 21 sat i još čekam. Svaki put se iznerviram koliko to traje. Stare perilice nisu toliko dugo prale ili sam zaboravila? Na ovoj ne mogu ni skratiti vrijeme, ona radi po svom i možeš se slikati“, napisala je.

Nije je, međutim, zbunio samo program za pamuk.

„Čak i ono ‘brzo’ pranje, gdje piše 30 minuta, pere dulje. Uvijek je čekam kao budala“, dodala je.

Kao što to često biva na društvenim mrežama, ozbiljno pitanje najprije je dobilo nekoliko šaljivih odgovora.

„Možda pere majicu po majicu“, našalio se jedan korisnik.

Drugi je ponudio još bizarnije objašnjenje: „Mali ljudi koji žive unutra peru ih ručno, a polovica ih je još na odmoru pa traje malo dulje.“

Ipak, nakon šala razvila se ozbiljna rasprava o tome što se zapravo događa unutar moderne perilice.

Troše li moderne perilice manje vode i struje upravo zato što peru dulje?

Jedan od korisnika smatrao je da je ključni razlog duljih programa energetska i vodna učinkovitost.

„Programi su sve dulji radi veće isplativosti po pitanju potrošnje energije i vode. Ide se prema tome da budu što štedljiviji. Meni nedostaje nekadašnja brzina, ali takve se više ni ne proizvode“, napisao je.

Ideja iza takvih programa jest da perilica može raditi dulje, ali pritom koristiti manje vode i nižu temperaturu te tako postići odgovarajući učinak uz manju potrošnju resursa.

Moderni uređaji također često procjenjuju količinu rublja prije ili tijekom ciklusa. Na temelju te procjene mogu prilagoditi količinu vode i trajanje pojedinih faza pranja i ispiranja.

Zato dulje trajanje samo po sebi ne znači da uređaj troši više energije tijekom cijelog ciklusa. Dio energije koju perilica koristi odlazi na zagrijavanje vode, pa način na koji upravlja temperaturom može imati velik utjecaj na ukupnu potrošnju.

Jesu li za dugo pranje krivi enzimi u deterdžentu?

Jedan sudionik rasprave ponudio je drukčije objašnjenje. Prema njegovu mišljenju, važnu ulogu imaju suvremeni deterdženti.

„Razlog je to što današnji, bolji deterdženti više ne koriste sapune i slična sredstva za pranje, već enzime. A njima treba vremena i određena temperatura da bi uspješno odradili posao“, napisao je.

Prema njegovoj tvrdnji, enzimski deterdženti čine više od 90 posto proizvoda dostupnih na tržištu. Smatra da su učinkovitiji od starijih sapunskih i agresivnijih sredstava, manje oštećuju odjeću te mogu omogućiti pranje uz manju količinu vode.

Dodao je da se na taj način može smanjiti i potrošnja električne energije jer se znatan dio energije koju perilica koristi troši upravo na zagrijavanje vode.

No, prema njegovu objašnjenju, postoji i nedostatak.

„Loša strana je to što je za aktivaciju većine enzima u deterdžentu potrebno vrijeme, otprilike tri sata“, naveo je.

Prema toj tvrdnji, starije perilice koristile su deterdžente koji su se više oslanjali na sapun i agresivnija sredstva. Industrijske perilice, poput onih koje se koriste u hotelima, mogu koristiti drukčije formulacije deterdženata.

„One mogu oprati rublje i za manje od sat vremena, ali potroše više energije i postoji veći rizik od oštećenja boje i vlakana odjeće“, napisao je.

Ipak, važno je naglasiti da se u ovoj raspravi radi o mišljenjima korisnika, a ne o jedinstvenom stručnom objašnjenju svih razloga zbog kojih moderni programi traju dugo.

Znači li kratki program da rublje nije dobro oprano?

Pitanje o enzimima odmah je otvorilo novo pitanje. Jednu je korisnicu zanimalo ono što vjerojatno zanima i mnoge koji redovito koriste programe od 15 ili 30 minuta.

„Znači li to da kratka pranja ne peru odjeću kako treba? Meni je najdraže šareno uključiti na brzi program i odjeća mi izgleda čisto“, upitala je.

Odgovor koji je dobila glasio je:

„Da, kratki programi namijenjeni su slabo zaprljanom rublju i rublju koje se pere na nižim temperaturama, do 30 ili 40 stupnjeva.“

Prema objašnjenju sudionika rasprave, enzimi se ne aktiviraju svi jednako na niskim temperaturama. Zbog toga kratki programi nisu namijenjeni jako zaprljanom rublju ni predmetima kod kojih je potrebno temeljitije pranje, poput posteljine, ručnika i donjeg rublja.

Za svakodnevnu odjeću koja nije jako zaprljana niža temperatura može biti dovoljna. U raspravi se pojavila i preporuka da se na nižim temperaturama koristi tekući deterdžent, dok se praškasti može koristiti na višim temperaturama.

No ni ovdje stvari nisu uvijek tako jednostavne.

Ako perilica ostane na 0:01, možda je riječ o drugom problemu

Dug program ne mora uvijek značiti da je ciklus doista projektiran da traje nekoliko sati.

Jedan korisnik opisao je situaciju u kojoj se perilica dugo zadrži na posljednjoj minuti.

„Kad ti dugo stoji na 0:01, zna se nešto pokvariti kod vrata, odnosno mehanizma koji se otključava nakon hlađenja. Perilica stavi 0:01 jer je gotova, ali vrata otvori tek kada se taj dio ohladi“, napisao je.

Prema njegovu iskustvu, upravo se to dogodilo njegovoj perilici. Nakon dolaska servisera i zamjene dijela problem je nestao, a uređaj više nije dugo ostajao na posljednjoj minuti.

Nisu se svi složili da su enzimi razlog

Rasprava na Redditu pokazala je i koliko različita mogu biti mišljenja o istoj pojavi.

Jedan je korisnik izravno osporio tvrdnju da su enzimi glavni razlog dugih programa.

„O čemu ti pričaš? Deterdženti su i danas većinom sapuni. Enzimi su im dodavani već desetljećima“, napisao je.

Prema njegovu mišljenju, enzimi ne podnose visoke temperature lako, dok određene vrste mrlja zahtijevaju upravo više vode i više temperature.

„Enzimi olakšavaju pranje na niskim temperaturama, a novije perilice počele su pod tom ‘ekološkom’ egidom prati dulje i s manje vode. I, naravno, lošije peru“, naveo je.

Time je rasprava došla do važnog zaključka: među korisnicima nije postojala suglasnost oko jednog jedinog razloga zbog kojeg suvremene perilice rublja imaju toliko duge programe.

Zašto se vrijeme na zaslonu tijekom pranja mijenja?

Jedan od zanimljivijih odgovora odnosio se na nešto što mnogi korisnici primjećuju tek kada počnu pratiti rad svoje perilice.

Moderni uređaji često procjenjuju količinu rublja i na temelju toga prilagođavaju trajanje programa.

„Nove perilice rublja obično ‘važu’ rublje pa duljinu programa prilagođavaju količini rublja koje se pere. Moja perilica također kaže da program traje oko tri sata, ali ako je napunim 85 do 90 posto, a ne do vrha, program završi pola sata ili čak više ranije“, napisao je jedan korisnik.

To znači da vrijeme prikazano na početku programa ne mora nužno biti konačno vrijeme čekanja.

Perilica tijekom ciklusa može prilagođavati program uvjetima koje detektira, zbog čega se procijenjeno vrijeme može promijeniti.

A što zapravo radi program od 15 minuta?

Još jedan korisnik pohvalio se kako koristi najkraći program.

„Moja ima brzi program od 15 minuta. Lijepo je uključim i natječem se sam sa sobom koliko ću toga očistiti po stanu dok ona ne zazvoni“, napisao je.

No drugi ga je odmah upozorio da tako kratak program ipak nije namijenjen svim vrstama pranja.

„Ali taj brzi program više je za pranje nove odjeće ili osvježavanje stvari iz ormara nego za to da nešto posebno opere. Ako ti odjeća poslije ne smrdi, valjda je u redu“, odgovorio je.

Drugim riječima, kratki ciklus može biti praktičan kada odjeću treba samo osvježiti ili kada nije jako zaprljana, ali ne treba ga automatski promatrati kao zamjenu za temeljitiji program.

Jedni koriste profesionalne deterdžente, drugi su jednostavno prihvatili tri i pol sata čekanja

Rasprava se ponovno vratila na deterdžente. Jedan korisnik ponovio je tvrdnju da današnji deterdženti uglavnom koriste enzime koji bolje razgrađuju masnoću i prljavštinu, ali im je potrebno više vremena da djeluju.

„Brzi programi na perilicama ne aktiviraju sve enzime, pa treba dodati više deterdženta i očekivati tu i tamo nešto lošiji rezultat“, naveo je.

Istodobno je napravio razliku između kućnih i industrijskih uređaja te tvrdio da industrijske perilice mogu oprati rublje za manje od sat vremena zahvaljujući drukčijim formulacijama deterdženata.

Jedna se korisnica složila s njim i dodala vlastito iskustvo.

„Točno to. Zato ja koristim profesionalne proizvode jer mi oni jedini operu kao nekad, samo što ih nema baš na puno mjesta za kupiti“, napisala je.

No nisu svi korisnici dugotrajne programe doživjeli kao problem.

Jedan je sudionik rasprave čak pronašao praktičan način da ih uklopi u svakodnevni život.

„To je za nas koji radimo od kuće. Ujutro, kad počne radni dan, uključim perilicu. Za tri i pol sata, kad je gotova, vrijeme je za pauzu u kojoj mogu isprazniti perilicu, složiti stvari za sušilicu i pokrenuti sljedeći program od tri i pol sata. Kad je sušilica gotova, to je to. Znam da je za danas dosta!“

Dakle, zašto nova perilica pere toliko dugo?

Najjednostavniji odgovor jest da suvremene perilice rublja ne rade na isti način kao stari uređaji.

Duljina programa može biti posljedica načina upravljanja vodom i energijom, temperature, količine rublja, odabranog ciklusa i algoritma kojim uređaj procjenjuje potrebnu količinu vremena. Na trajanje pranja mogu utjecati i svojstva deterdženta, ali tvrdnje iz Redditove rasprave o tome da su upravo enzimi glavni razlog dugih programa ne treba uzimati kao konačno i univerzalno objašnjenje.

Važno je i to da duži program ne znači automatski lošije pranje, kao što ni kraći program ne znači automatski jednako učinkovito pranje u svim okolnostima.

Program od 15 ili 30 minuta može biti praktičan za lagano zaprljanu odjeću ili osvježavanje, dok će za jače zaprljano rublje biti prikladniji program koji je predviđen za takvu vrstu pranja.

A ako perilica neprestano ostaje na 0:01 ili se ponaša neuobičajeno, uzrok ne mora biti u samom programu. U nekim slučajevima riječ može biti o tehničkom problemu.

Zato se sljedeći put kada na zaslonu ugledate još tri sata do završetka ne morate odmah pitati je li s perilicom nešto pošlo po zlu. Vrlo je moguće da uređaj jednostavno koristi način rada koji je potpuno drukčiji od onoga na koji ste navikli kod starijih modela.