Američka neprofitna organizacija Environmental Working Group (EWG) zato svake godine objavljuje vodič poznat kao „Prljavih 12“ i „Čistih 15“, u kojem voće i povrće rangira prema količini i karakteristikama ostataka pesticida pronađenih u uzorcima.

Važno je pritom naglasiti da EWG ne poručuje ljudima da prestanu jesti voće i povrće. Upravo suprotno, organizacija naglašava da je njihova konzumacija važna za zdravlje, neovisno o tome je li riječ o organski ili konvencionalno uzgojenim namirnicama.

Nije važan samo broj pesticida

EWG je 2025. dodatno promijenio metodologiju svojeg rangiranja. Osim prisutnosti pesticida, njihova broja i koncentracije, u obzir se uzima i toksičnost pojedinih pesticida, odnosno njihova sposobnost da prouzroče štetu.

Drugim riječima, dva proizvoda na kojima je pronađen jednak broj različitih pesticida ne moraju nužno zauzeti jednako mjesto na ljestvici. EWG pokušava uzeti u obzir i koliko su pronađene tvari potencijalno štetne te u kojim su koncentracijama prisutne.

Analiza za 2025. temeljila se na podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), odnosno na testiranju 53.692 uzorka 47 vrsta voća i povrća. Uzorci su prije laboratorijske analize oprani, ribani ili guljeni, odnosno obrađeni na način koji približno odgovara uobičajenoj pripremi hrane za konzumaciju.

NASA-in teleskop uočio je nešto dosta čudno na Saturnu: U pitanju je neviđena golema struktura

„Prljavih 12“ za 2025. godinu

Na vrhu EWG-ova popisa našlo se 12 vrsta voća i povrća koje su prema njihovoj metodologiji imale najveće opterećenje ostacima pesticida.

Redom su to bili špinat, jagode, kelj, raštika i gorušica, grožđe, breskve, trešnje, nektarine, kruške, jabuke, kupine, borovnice i krumpir.

Na samom vrhu nalazio se špinat, dok su među novim članovima popisa bili kupine i krumpir. Kupine su uvrštene nakon što ih je USDA prvi put sustavno testirao, pri čemu je pesticid pronađen u 93 posto uzoraka, a prosječan uzorak sadržavao je četiri različita pesticida.

Iako formalno nisu dio 12 vodećih namirnica, EWG je posebno izdvojio i zelene mahune te slatke i ljute paprike, jer su se visoko rangirale kada je riječ o ukupnoj toksičnosti pesticida.

Ukupno su na namirnicama iz skupine „Prljavih 12“ pronađena 203 različita pesticida, a ostaci pesticida otkriveni su u čak 96 posto svih uzoraka. Kod svih namirnica osim krumpira u prosjeku su pronađena najmanje četiri pesticida po uzorku.

Krumpir posebno privukao pažnju

Jedan od zanimljivijih detalja ovogodišnjeg istraživanja bio je upravo krumpir.

Razlog njegova ulaska na popis nije činjenica da je na njemu pronađeno više različitih pesticida nego na mnogim drugim namirnicama. EWG je posebno istaknuo klorprofam, regulator rasta biljaka koji se nakon berbe koristi za sprječavanje klijanja krumpira.

Prema podacima USDA-ova Programa za praćenje pesticida, u testiranjima iz 2023. godine klorprofam je pronađen u 89,1 posto od 709 testiranih uzoraka krumpira. Prosječna koncentracija među svim uzorcima iznosila je 3,2 dijela na milijun, dok je najviša izmjerena koncentracija dosegnula 19 dijelova na milijun.

Upravo je klorprofam jedan od razloga zbog kojih je EWG promijenio metodologiju. Organizacija navodi da je riječ o tvari koja je bila prisutna u relativno visokim koncentracijama u odnosu na druge pesticide, pa samo broj pronađenih pesticida nije davao potpunu sliku.

Pesticid čija je uporaba u EU ukinuta 2019.

Posebnu pažnju privlači činjenica da je Europska unija 2019. ukinula odobrenje klorprofama. Odluka je uslijedila nakon procjene rizika Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koja je zaključila da postoje rizici za potrošače i radnike povezani s uporabom te tvari.

EFSA je u svojoj procjeni također navela potrebu za dodatnim podacima kako bi se bolje procijenili potencijalni učinci klorprofama na hormonski sustav. EWG navodi da su i američki i europski regulatori u toksikološkim istraživanjima zabilježili promjene krvnih stanica i štetne učinke na štitnjaču kod životinja.

Važno je, međutim, razlikovati prisutnost ostataka pesticida od dokaza da će određena namirnica izazvati bolest. Sama činjenica da je pesticid pronađen u uzorku ne znači automatski da će osoba koja pojede tu namirnicu pretrpjeti zdravstvenu štetu. Procjena rizika ovisi o koncentraciji, količini i učestalosti izloženosti te drugim čimbenicima.

Postoji iznenađujuće zanimljiv razlog zašto hrana i piće u avionu imaju drugačiji okus

Ostaci pesticida mogu se zadržati godinama

EWG upozorava i na još jedan problem. Neki se pesticidi i njihove razgradne tvari mogu zadržavati u okolišu, zbog čega se u određenim slučajevima ostaci kemikalija mogu pronaći i dugo nakon što je njihova uporaba ograničena ili zabranjena.

Zbog toga činjenica da je neka tvar danas zabranjena ne znači nužno da se njezini tragovi više ne mogu pronaći u tlu, vodi ili poljoprivrednim proizvodima.

Treba li zbog svega izbjegavati voće i povrće?

Ne.

I sam EWG naglašava da cilj njihova vodiča nije obeshrabriti ljude od konzumiranja voća i povrća. Organizacija navodi da bi ljudi trebali jesti više voća i povrća, bilo organskog ili konvencionalnog uzgoja.

Za potrošače koji žele smanjiti izloženost ostacima pesticida, EWG preporučuje da kod namirnica s „Prljavog 12“ razmotre kupnju organskih inačica, dok kod proizvoda s popisa „Čistih 15“ smatra prihvatljivima i konvencionalne i organske opcije. Istodobno naglašava da je pranje voća i povrća i dalje važno, jer može smanjiti količinu pesticida, prljavštine i mogućih bakterijskih onečišćenja.

Drugim riječima, popis „Prljavih 12“ prije svega je alat za potrošače koji žele donositi informiranije odluke. Nije riječ o popisu hrane koju treba prestati jesti, nego o rangiranju temeljenom na američkim podacima o ostacima pesticida i metodologiji EWG-a.