Kuća baranjskog kulena u Branjinom Vrhu već je pet godina središnje mjesto proizvodnje jedne od najpoznatijih slavonsko-baranjskih delicija. U pogonu se kulen proizvodi tijekom cijele godine, a ondje posluju četiri od sedam registriranih baranjskih proizvođača čiji proizvodi mogu nositi oznaku zaštićenog geografskog podrijetla Europske unije.

Prije pet godina u Branjinom Vrhu, prigradskom naselju Belog Manastira, otvorena je Kuća baranjskog kulena, projekt vrijedan više od 1,6 milijuna eura. Objekt je nastao na inicijativu članova Udruženja Baranjski kulen, a izgrađen je u sklopu istoimenog projekta Intervencijskog plana Grada Belog Manastira i Općine Darda.

Ideja je bila spojiti tradiciju proizvodnje baranjskog kulena sa suvremenim tehnološkim uvjetima. U sklopu projekta rekonstruirana je stara kuća u Branjinom Vrhu, pri čemu se pazilo da se sačuva njezin izvorni izgled. U kući je uređen prezentacijski prostor, dok je u dvorištu izgrađen proizvodni pogon opremljen suvremenom tehnološkom opremom.

Riječ je o opremi koja omogućuje proizvodnju tradicionalnog baranjskog kulena, ali istodobno zadovoljava suvremene standarde proizvodnje.

Pet proizvodnih jedinica omogućuje rad tijekom cijele godine

U proizvodnom pogonu nalazi se pet proizvodnih jedinica opremljenih modernim strojevima za mljevenje, punjenje, sušenje i zrenje kulena. Svaka od tih jedinica ima godišnji kapacitet nešto veći od 2,5 tona kulena, a proizvodnja se odvija u kontroliranim uvjetima.

Jedan od zakupaca pogona je Slobodan Stanković, vlasnik Poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva Stanković, koji ističe da mu je Kuća baranjskog kulena donijela značajna poboljšanja u poslovanju.

„Sigurno je da nam Kuća baranjskog kulena puno znači. Dobili smo na kvaliteti i marketingu. Uvjeti i oprema posljednja su riječ tehnike, počevši od hladnjača za prijem mesa, odnosno rasijecanje na temperaturama od 8 do 12 stupnjeva, pa sve do pušnica i komora za zrenje“, rekao je Stanković.

Posebno važnim smatra to što se zahvaljujući suvremenim uvjetima proizvodnja može odvijati tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni.

„Možemo proizvoditi cijele godine, a jako je važno što to ne činimo samo sezonski, pa je roba uvijek svježa“, ističe Stanković za Glas Slavonije.

Kuća pritom nije namijenjena samo proizvodnji. Posjetitelji u prezentacijskom prostoru mogu upoznati proizvode koji nastaju u tom dijelu Baranje. U prvom je redu riječ o baranjskom kulenu, ali ondje se mogu predstaviti i kulenove seke, kobasice, šunke i slanine.

Proizvodnja se utrostručila nakon preseljenja u novi pogon

Stanković navodi da je nakon preseljenja proizvodnja njegova gospodarstva povećana čak tri puta. Uz veći obujam proizvodnje, naglašava i kvalitetu proizvoda, o kojoj, kako navodi, svjedoče brojne nagrade osvojene na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima.

Među priznanjima je i Plaketa za iznimnu kvalitetu suhomesnatih proizvoda, koju je Stanković osvojio nakon superanalize na ovogodišnjem novosadskom sajmu.

Proizvodi koji nastaju u Branjinom Vrhu tako ne ostaju samo na području Baranje. Stanković navodi da završavaju na različitim lokacijama diljem Hrvatske, dok po njih dolaze i kupci iz Mađarske te Vojvodine.

Takva potražnja zanimljiva je i zbog činjenice da je s druge strane Dunava registriran znatno veći broj proizvođača, dok su cijene njihove proizvodnje niže od cijene koju za kilogram baranjskog kulena traže proizvođači iz Baranje. Baranjski proizvođači za kilogram ove delicije traže 45 eura.

Pandemija i afrička svinjska kuga usporile su rad

Razvoj Kuće baranjskog kulena tijekom prvih pet godina nije prošao bez ozbiljnih problema.

Od njezina otvaranja redale su se različite nepogode, počevši od pandemije bolesti COVID-19, a potom i pojave afričke svinjske kuge.

Zbog afričke svinjske kuge određeno vrijeme u Kući baranjskog kulena nije bilo nikakvih aktivnosti. Nakon popuštanja mjera situacija se postupno počela vraćati u uobičajeni ritam, pa je ponovno pokrenuta i priča o proizvodnji.

Za pravi kulen potrebne su svinje starije od godinu dana i teže od 200 kilograma

Jedan od ključnih izazova za budućnost proizvodnje baranjskog kulena jest osiguravanje odgovarajuće sirovine.

Stanković smatra da bi za Baranju bilo idealno osnovati udruženje proizvođača teških svinja. Članovi takvog udruženja, uz odgovarajuću cijenu, mogli bi toviti svinje namijenjene domaćim potrebama i tako osigurati dovoljno kvalitetne sirovine za proizvodnju kulena.

Naime, za proizvodnju kulena potrebna je svinja starija od godinu dana i teža od 200 kilograma.

„Meni osobno godišnje treba približno 150 takvih svinja“, objašnjava Stanković.

Pritom smatra da bi i država trebala poduzeti određene mjere, a kao jednu od najvažnijih navodi smanjenje poreza na dodanu vrijednost.

Od jednog kilograma kulena država uzima 11 eura

Cijena proizvodnje i oporezivanje dodatno opterećuju proizvođače. Prema Stankovićevim riječima, u sadašnjim uvjetima država od svakog kilograma kulena uzima 11 eura kroz PDV, što smatra vrlo visokim iznosom.

Upravo zato pitanje cijene, dostupnosti odgovarajućih svinja i poreznog opterećenja ostaje jedno od važnijih pitanja za budućnost proizvodnje ove tradicionalne baranjske delicije.

U pet godina proizvedeno oko 10 tona kulena

Rezultati rada Kuće baranjskog kulena vidljivi su i u ukupnoj količini proizvedenog proizvoda.

U prvih pet godina rada ondje je proizvedeno oko deset tisuća kilograma, odnosno približno 10 tona baranjskog kulena.

Posebno je važno da u Kući proizvodne pogone imaju četiri od ukupno sedam registriranih baranjskih proizvođača čiji kuleni mogu nositi oznaku zaštićenog geografskog podrijetla Europske unije.

Time je Kuća baranjskog kulena u Branjinom Vrhu postala važan dio sustava proizvodnje i predstavljanja ove tradicionalne delicije. Projekt koji je započeo obnovom stare kuće i izgradnjom modernog pogona danas objedinjuje proizvodnju, prezentaciju i promociju baranjskih proizvoda, dok potražnja iz Hrvatske, Mađarske i Vojvodine pokazuje da za tradicionalnim baranjskim kulenom postoji interes i izvan same regije.