Zobena kaša godinama se smatra jednim od jednostavnih i praktičnih izbora za doručak, no dr. Dejan Čubrilo ima potpuno drukčiji stav. Profesor fiziologije i specijalist medicine sporta upozorava da nije dobro jutro započeti obrokom koji sadrži mnogo ugljikohidrata i šećera, a kao alternativu navodi jaja, sir, kajmak, kiselo mlijeko, pa čak i čvarke. Ipak, naglašava da doručak ne bi trebao biti preobilan.

Što zapravo treba jesti za doručak? Dok mnogi posežu za zobenom kašom jer je jednostavna za pripremu i smatraju je zdravim početkom dana, dr. Dejan Čubrilo smatra da je takav izbor pogrešan.

Profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu i specijalist medicine sporta o prehrani je govorio gostujući u emisiji RTS Ordinacija, gdje je posebno upozorio na naviku započinjanja dana slatkim namirnicama. Njegova je preporuka prilično drukčija od doručka koji se posljednjih godina često predstavlja kao „zdrav“ i lagan.

„Najveća je zabluda da treba početi dan šećerom“

Čubrilo smatra da je jedna od najraširenijih zabluda upravo uvjerenje da jutarnji obrok treba sadržavati mnogo šećera.

„Najveća je zabluda da treba početi dan šećerom. Nemojte to odmah ujutro“, upozorio je profesor govoreći o prehrambenim navikama.

U tom kontekstu posebno je izdvojio zobenu kašu. Prema njegovu mišljenju, problem nastaje kada se ona svakoga jutra jede u velikim količinama i kada se na taj način dan započinje većim unosom ugljikohidrata.

Čubrilo takvu naviku opisuje vrlo oštro, tvrdeći da se čovjek na taj način zapravo „truje šećerom“. Takvu formulaciju treba shvatiti kao njegovu procjenu prehrane, a ne kao tvrdnju da je zobena kaša otrovna u doslovnom smislu.

Što onda preporučuje za doručak?

Umjesto velike zdjele zobene kaše, Čubrilo savjetuje jednostavniji obrok koji se temelji na jajima i siru.

„Počnite dan jajima i sirom“, njegov je osnovni savjet.

Na njegovu popisu prihvatljivih namirnica nalaze se i neke koje će iznenaditi one koji vjeruju da bi zdrav doručak trebao biti gotovo potpuno lišen masnoća.

„Kajmak, kiselo mlijeko, pa i čvarci, sve to može“, rekao je Čubrilo.

Njegova poruka pritom nije da bi jutarnji obrok trebao biti golem. Upravo suprotno, smatra da je važnije pronaći količinu hrane koja će čovjeka zasititi, ali ga neće preopteretiti.

Ne treba doručkovati kao da se spremate za cijeli dan

Čubrilo se osvrnuo i na tradicionalno shvaćanje doručka prema kojem bi jutarnji obrok trebao biti vrlo obilan kako bi tijelu osigurao energiju za cijeli dan.

Prema njegovu mišljenju, ni to nije dobar pristup.

„Ne treba ni primjenjivati običaje naših starih koji bi se ujutro opskrbili energijom za cijeli dan“, rekao je profesor.

Drugim riječima, smatra da nema potrebe pokušavati u jednom obroku pojesti veliku količinu hrane samo zato da se spriječi glad tijekom ostatka dana.

Njegov je pristup umjereniji. Doručak treba biti dovoljno zasitan, ali ne pretjeran.

Što ako ogladnite samo dva sata nakon doručka?

Jedan od zanimljivijih dijelova njegova savjeta odnosi se upravo na situaciju kada se glad pojavi relativno brzo nakon jutarnjeg obroka.

Čubrilo smatra da tada nije potrebno ponovno pojesti velik obrok niti se pokušavati izdržati do sljedećeg glavnog jela.

„Doručak ne treba biti preobilan, a ako osjetite glad dva sata nakon obroka, uvijek možete odabrati manju količinu hrane koja će vas zasititi, ali ne i preopteretiti“, poručio je.

U njegovim ranijim objašnjenjima kao primjer takvog manjeg obroka spominju se nekoliko komadića slanine uz malo sira. Poanta, kako je objašnjavao, nije gladovanje, nego pronalaženje količine i kombinacije hrane koja pojedincu odgovara.

Zašto u priči spominje i Novaka Đokovića?

Profesor se tijekom gostovanja osvrnuo i na još jednu čestu pogrešku. Smatra da prehrambene režime vrhunskih sportaša ne treba automatski preslikavati na svakodnevni život običnih ljudi.

Kao primjer je naveo Novaka Đokovića i prehrambene režime kojima se profesionalni sportaši služe kako bi zadovoljili specifične potrebe organizma tijekom intenzivnog treninga i natjecanja.

„Običan svijet“ ne treba se ugledati na režime prehrane vrhunskih sportaša, poručio je Čubrilo, naglašavajući da prehrana profesionalnog sportaša ima drukčiju svrhu i kontekst.

To je važno jer potrebe osobe koja svakodnevno trenira na vrhunskoj razini nisu iste kao potrebe čovjeka koji većinu dana provodi na poslu, u automobilu ili kod kuće.

Čubrilo zagovara umjerenost, a ne veliki jutarnji obrok

Iako bi se iz popisa koji uključuje jaja, sir, kajmak, kiselo mlijeko i čvarke moglo zaključiti da zagovara izrazito obilan doručak, njegove izjave zapravo naglašavaju suprotno.

Ključ je, prema njegovu pristupu, u količini.

Nije potrebno ujutro pojesti golem obrok kako bi se „izdržalo“ do večeri. Ako se glad pojavi ranije, može se uzeti manja količina hrane koja će zasititi, bez osjećaja preopterećenosti.

Čubrilo je i u ranijim nastupima naglašavao da se problem ne rješava izgladnjivanjem, nego učenjem o vlastitim potrebama i primjerenim količinama hrane.

Važno je razlikovati njegovo mišljenje od općih prehrambenih smjernica

Čubrilo je svoje stavove o doručku iznio u televizijskom gostovanju, a njegove su izjave posljednjih godina više puta prenošene u medijima. Međutim, njegovu ocjenu zobene kaše nije ispravno predstavljati kao činjenicu da je ta namirnica štetna za sve ljude.

Zob je namirnica koja može biti dio uravnotežene prehrane, dok kvaliteta konkretnog doručka ovisi o ukupnom sastavu obroka, količini, dodanim šećerima i individualnim prehrambenim potrebama. Stoga je Čubrilovu izjavu o „trovanju šećerom“ potrebno jasno pripisati njemu.

Njegova je poruka prvenstveno usmjerena protiv automatskog uvjerenja da je velika zdjela slatke zobene kaše nužno najbolji doručak za svakoga.

Za njega je prihvatljiviji jednostavan jutarnji obrok od jaja i sira, uz mogućnost kajmaka, kiselog mlijeka i čvaraka, ali bez pretjerivanja s količinom.

A ako se glad ipak pojavi već nakon dva sata, njegov je savjet jednostavan: umjesto novog velikog obroka treba odabrati manju količinu hrane koja će zasititi organizam, ali ga neće nepotrebno opteretiti.