Stavite 2-3 kapi ovog jeftinog sastojka u vodu i onda pobrišite prašinu: Tjednima se neće primati na površinu

Čini vam se da ste upravo obrisali police, namještaj i prozorske daske, a prašina se već ponovno pojavljuje? Stručnjaci objašnjavaju zašto se to događa i kako čistiti površine tako da se sitne čestice što manje vraćaju. Ipak, s jednim sastojkom treba biti posebno oprezan.
Vjerojatno ste se barem jednom zapitali kako je moguće da se prašina ponovno pojavi na policama, prozorskim daskama i namještaju gotovo odmah nakon što ste ih temeljito očistili. Iako takva situacija može biti prilično frustrirajuća, razlog najčešće nije u tome što ste površinu loše očistili.
U zraku se neprestano nalaze različite sitne čestice. Među njima su vlakna tkanina, čestice kože, pelud, životinjska dlaka, ali i prljavština koja u prostor ulazi s ulice. Zbog toga je praktički nemoguće potpuno spriječiti nastanak prašine u domu.
Ipak, pravilnom tehnikom čišćenja moguće je ukloniti prašinu bez stvaranja neugodnih tragova i bez nepotrebnog ponovnog podizanja sitnih čestica u zrak.
Prije brisanja najprije uklonite gornji sloj prašine
Prije nego što na zaprljanu policu ili drugu površinu nanesete bilo kakvu otopinu, prvo treba ukloniti površinski sloj nečistoće. Za to se može koristiti usisavač s mekanim nastavkom ili suha krpa od mikrofibre.
Važno je i kojim redoslijedom čistite prostor. Preporučuje se najprije obrisati najviše dijelove, poput gornjih ormara, otvorenih polica i karniša, a tek nakon toga prijeći na stolove, komode i prozorske daske.
Na taj način prašina koja padne s viših površina neće ponovno zaprljati dijelove namještaja koje ste već očistili.
Nakon uklanjanja najveće količine prašine možete uzeti blago vlažnu krpu od mikrofibre. Takva krpa može učinkovito zadržati sitne čestice unutar svojih vlakana, umjesto da ih ponovno raznosi po prostoriji.
No, postoji jedna važna stvar na koju treba paziti. Ako je krpa previše natopljena omekšivačem za rublje ili nije dovoljno dobro isprana, na namještaju mogu ostati neugledni tragovi.

Otopina s glicerinom zahtijeva vrlo malu količinu
Kao jedan od mogućih načina čišćenja u izvornom se postupku navodi vrlo blaga otopina vode i apotekarskog glicerina.
Za probu se u jednu litru hladne ili mlake vode dodaju samo dvije do tri kapi apotekarskog glicerina. Krpu od mikrofibre potrebno je dobro navlažiti, a zatim je temeljito iscijediti kako na površini ne bi ostalo previše vlage.
Prije čišćenja cijele površine preporučuje se protrljati mali i neupadljiv dio namještaja. Nakon otprilike jednog sata površinu treba provjeriti prstom kako bi se utvrdilo je li ostala ljepljiva ili skliska.
Upravo je količina glicerina posebno važna. Ne treba povećavati njegovu dozu u nadi da će jača koncentracija donijeti bolji učinak. Glicerin zadržava vlagu, pa prevelika količina može stvoriti ljepljivi sloj na koji se još lakše hvataju dlačice, vlakna pamuka i nova prašina.
Drugim riječima, više glicerina ne znači nužno i čišći namještaj. Naprotiv, prevelika količina može imati suprotan učinak.
Svaku novu površinu najprije testirajte
Prije nego što otopinu upotrijebite na većoj površini, preporučuje se napraviti mali test. Blagu otopinu najprije možete isprobati na glatkoj plastici, laminiranoj polici ili obojenoj prozorskoj dasci.
Ako nakon sušenja ne ostane zamućen trag, ostatak površine može se prebrisati dobro ocijeđenom krpom.
Ipak, testiranje treba ponoviti za svaku novu vrstu površine. Posebno treba biti oprezan s tamnim namještajem i sjajnim komodama jer se na njima tragovi i otisci prstiju najlakše uočavaju.
Glicerin nikako nije za podove
Jedno od najvažnijih upozorenja odnosi se na podove. Glicerin se ne bi trebao dodavati u vodu kojom se peru podne površine.
Čak i vrlo tanak sloj može laminat, parket ili pločice učiniti izrazito skliskima, a pritom može ostaviti i vidljive tragove. Za podove je zato bolje koristiti odgovarajuće sredstvo namijenjeno toj vrsti površine ili jednostavno čistu vodu, ovisno o materijalu i načinu čišćenja.
Oprez je potreban i kod površina koje se često dodiruju. Kvake na vratima, kuhinjske radne ploče i nasloni za ruke nisu prikladna mjesta za ovakav postupak jer se ljepljivi sloj na njima vrlo brzo može prekriti otiscima prstiju i novom prljavštinom.

Televizore, mobitele i tipkovnice čistite drugačije
Posebna pravila vrijede za elektroničke uređaje. Televizore, monitore, pametne telefone i tipkovnice ne bi trebalo čistiti domaćim mješavinama.
Za takve površine treba koristiti posebno navlaženu krpu, bez prskanja bilo kakvih kućnih otopina izravno po uređaju ili njegovoj površini.
Glicerin se također ne preporučuje za neobrađeno drvo, nauljeni namještaj, prirodni kamen, lakirane površine i antikvitete. Kod takvih materijala najsigurnija opcija prema navedenim preporukama jest suha krpa od mikrofibre.
Kako spriječiti da se prašina tako brzo vrati?
Dugotrajnija čistoća ne postiže se samo jednim čišćenjem, nego prije svega sprječavanjem nakupljanja prašine u slojevima.
Jedno od osnovnih pravila jest barem jednom tjedno usisati tapecirani namještaj, tepihe i zavjese. Također je važno redovito prati ili mijenjati filtre u pročišćivačima zraka te povremeno očistiti i gornje police, koje se često zanemaruju.
Upravo su tkanine i teško dostupna mjesta među glavnim izvorima prašine u prostorijama. Ako se njima ne posveti dovoljno pažnje, prašina će se postupno ponovno širiti na ostale površine u domu.
Za one koji žele smanjiti statički elektricitet na namještaju postoji i jednostavnija alternativa: gotov antistatički sprej. Pritom je važno odabrati proizvod koji je namijenjen konkretnoj površini i pridržavati se njegovih jasnih uputa za uporabu.
Prašinu, dakle, nije moguće potpuno ukloniti iz doma jer njezine čestice stalno nastaju i ulaze u prostor. Međutim, pravilnim redoslijedom čišćenja, odgovarajućom krpom i redovitim održavanjem tkanina, tepiha, zavjesa i teško dostupnih dijelova namještaja moguće je znatno smanjiti njezino nakupljanje.
Ako se pritom koristi otopina vode i glicerina, ključ je u vrlo maloj količini, prethodnom testiranju svake površine i izbjegavanju materijala na kojima bi mogla prouzročiti štetu, tragove ili opasnu skliskost.