Ipak, američka financijska tvrtka Fidelity razvila je jednostavnu smjernicu koja može poslužiti kao orijentir za one koji žele pratiti napreduju li dovoljno brzo prema dugoročnom cilju – financijski sigurnijoj mirovini.

Prema toj procjeni, iznos ušteđenog novca trebao bi tijekom radnog vijeka postupno rasti u odnosu na godišnju plaću.

Koliko bi trebali imati ušteđeno?

Fidelity kao kontrolne točke navodi sljedeće iznose:

s 30 godina – iznos jednak jednoj godišnjoj plaći
s 40 godina – tri godišnje plaće
s 50 godina – šest godišnjih plaća
s 60 godina – osam godišnjih plaća
s 67 godina – deset godišnjih plaća

Drugim riječima, krajnji cilj prema ovoj smjernici jest do 67. godine imati ušteđen iznos koji odgovara približno deseterostrukoj godišnjoj plaći.

Stavite 2-3 kapi ovog jeftinog sastojka u vodu i onda pobrišite prašinu: Tjednima se neće primati na površinu

Što to znači u praksi?

Ova metoda ne propisuje jedan univerzalni iznos koji bi svatko morao imati na računu. Cilj se mijenja ovisno o tome koliko osoba zarađuje.

Primjerice, osoba koja u dobi od 40 godina godišnje zarađuje 20.000 eura prema ovoj bi smjernici trebala težiti prema približno 60.000 eura mirovinske štednje.

Ako je godišnja plaća veća, veći je i iznos prema kojem se uspoređuje štednja.

Fidelity uz to preporučuje da se tijekom radnog vijeka za mirovinu izdvaja oko 15 posto godišnjih prihoda, pri čemu se u taj postotak uračunavaju i eventualni doprinosi poslodavca.

Zašto cilj nije isti za svakoga?

Važno je naglasiti da navedene brojke nisu financijsko pravilo koje će odgovarati svakoj osobi.

Na to koliko je novca potrebno za mirovinu utječe niz čimbenika. Među njima su dob u kojoj osoba planira prestati raditi, budući životni troškovi, visina prihoda, očekivani prihodi nakon umirovljenja te životni standard koji želi zadržati.

Primjerice, osoba koja planira otići u mirovinu ranije morat će vjerojatno osigurati veći iznos jer će štednja trebati trajati dulje. S druge strane, kasniji odlazak u mirovinu može smanjiti potreban iznos.

Važnu ulogu imaju i drugi izvori prihoda u mirovini, pa se ukupna potrebna štednja ne može procijeniti samo na temelju plaće.

Brojke su više kontrolne točke nego strogo pravilo

Fidelity zato ove iznose predstavlja kao svojevrsne kontrolne točke koje mogu pomoći ljudima da procijene kako napreduju prema dugoročnom cilju.

To znači da osoba koja s 40 godina nema točno tri godišnje plaće ušteđene ne mora zaključiti da je zakasnila s planiranjem mirovine. Jednako tako, netko tko ima više od tog iznosa nije nužno automatski financijski spreman za mirovinu.

Za svakoga je važna šira slika – koliko zarađuje, koliko troši, koliko može izdvajati, kada želi prestati raditi i kakve prihode može očekivati nakon umirovljenja.

Ne morate koristiti nikakve kemikalije: Uz ovo operite svoju mikrovalnu bez problema

Pravilo jedne plaće do 30., tri do 40., šest do 50. i deset do 67. godine zato je najbolje promatrati kao orijentir za dugoročno planiranje, a ne kao univerzalnu formulu koja vrijedi za svakog štedišu.