Redovito konzumiranje rajčice moglo bi imati povoljan učinak na osobe koje imaju metabolički povezanu masnu bolest jetre, pokazala je manja studija talijanskih istraživača. Sudionici koji su tijekom šest tjedana svakodnevno jeli svježe rajčice i umak od rajčice imali su veće smanjenje količine masnoće u jetri od osoba iz kontrolne skupine.

Istraživanje je provedeno u okviru znanstvenog projekta POMOSANO, a rezultati su objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Nutrients. Iako su nalazi privukli značajnu pozornost, sami autori naglašavaju da ih treba tumačiti oprezno jer je istraživanje provedeno na relativno malom broju ljudi i trajalo je svega šest tjedana.

Tema je posebno važna zbog sve veće učestalosti metabolički povezane masne bolesti jetre, poznate pod kraticom MASLD. Riječ je o najčešćoj kroničnoj bolesti jetre u svijetu.

Bolest često dugo prolazi bez jasnih simptoma

Metabolički povezana masna bolest jetre u početnim fazama često ne izaziva jasno izražene simptome. Zbog toga mnogi ljudi godinama mogu imati problem, a da pritom nisu svjesni da je njihova jetra zahvaćena bolešću.

Među glavnim čimbenicima rizika nalaze se pretilost, šećerna bolest tipa 2, povišena razina masnoća u krvi i inzulinska rezistencija. Upravo ta povezanost s metaboličkim poremećajima i životnim navikama objašnjava zašto se MASLD posljednjih desetljeća smatra sve većim javnozdravstvenim problemom.

Ako bolest napreduje, jednostavno nakupljanje masnoće u jetri može biti praćeno upalom i ožiljkavanjem jetrenog tkiva, odnosno fibrozom. U najtežim i zanemarenim slučajevima bolest može napredovati sve do ciroze.

U istraživanju sudjelovalo 79 osoba

Talijanski istraživači u studiju su uključili ukupno 79 odraslih osoba kojima je prethodno bila dijagnosticirana metabolički povezana masna bolest jetre.

Sudionici su podijeljeni u dvije skupine kako bi se moglo usporediti što se događa kada se uobičajenoj prehrani doda veća količina rajčice. Jedna skupina nastavila je se hraniti kao i prije početka istraživanja, bez posebno uvedenih promjena u prehrambenim navikama.

Druga skupina dobila je vrlo konkretnu uputu. Njezini su članovi tijekom punih šest tjedana svakoga dana trebali konzumirati 200 grama svježih rajčica i dodatnih 50 grama umaka od rajčice. To znači da su dnevno unosili ukupno 250 grama rajčice i proizvoda od rajčice.

Takav pristup omogućio je istraživačima da usporede promjene između dviju skupina i procijene povezanost povećanog unosa rajčice s količinom masnoće u jetri.

Smanjenje masnoće bilo je gotovo dvostruko veće

Nakon šest tjedana određeno smanjenje količine masnoće u jetri zabilježeno je u obje skupine. Međutim, razlika između njih bila je značajna.

Kod sudionika koji su svakodnevno konzumirali rajčice smanjenje količine masnoće u jetri bilo je 1,9 puta veće nego u kontrolnoj skupini.

Istraživači smatraju da bi jedan od mogućih razloga za takav rezultat mogao biti likopen, prirodni pigment odgovoran za karakterističnu crvenu boju rajčice.

Likopen pripada skupini karotenoida i poznat je po snažnom antioksidativnom djelovanju. Njegova moguća povezanost s boljim metaboličkim zdravljem već je bila predmet brojnih znanstvenih istraživanja.

Ipak, postoji važna ograda. U ovoj studiji znanstvenici nisu izravno mjerili količinu likopena u krvi sudionika. Zbog toga se ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je upravo likopen odgovoran za zabilježeno smanjenje masnoće u jetri.

Nisu se promijenili drugi važni pokazatelji zdravlja

Iako je smanjenje masnoće u jetri bilo zanimljivo i ohrabrujuće, istraživanje nije pokazalo istodobna poboljšanja niza drugih zdravstvenih pokazatelja.

Tijekom šest tjedana nisu zabilježene značajnije promjene indeksa tjelesne mase ni sastava tijela sudionika. Također nisu uočene veće promjene u tvrdoći jetre, pokazateljima fibroze, jetrenim enzimima, razini masnoća u krvi, inzulinskoj rezistenciji ili različitim pokazateljima upale.

Taj je podatak iznimno važan jer smanjenje masnoće u jetri samo po sebi ne znači da je metabolički povezana masna bolest jetre nestala niti da je osoba izliječena.

Bolest može s vremenom napredovati prema upali i fibrozi, odnosno trajnom ožiljkavanju jetrenog tkiva. U ozbiljnijim slučajevima može završiti cirozom, zbog čega količinu masnoće u jetri nije moguće promatrati kao jedini pokazatelj zdravstvenog stanja organa.

Masna jetra pogađa velik dio svjetskog stanovništva

Razmjeri problema nisu mali. Procjenjuje se da od nealkoholne masne bolesti jetre, odnosno stanja koje se danas u velikoj mjeri obuhvaća nazivom metabolički povezana masna bolest jetre, boluje oko četvrtine svjetske populacije.

Ni Hrvatska nije iznimka. Prema medicinskim analizama navedenima u kontekstu istraživanja, problem s masnom jetrom ima približno svaki četvrti građanin Hrvatske.

Posebno zabrinjavaju podaci koji se odnose na djecu. Procjenjuje se da oko 45 posto pretile djece već ima znakove masne jetre, što u kasnijem životu može povećati rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući cirozu.

Zbog toga liječnici upozoravaju da se ovakav zdravstveni problem ne može riješiti oslanjanjem na jednu namirnicu, bez obzira na njezinu nutritivnu vrijednost.

Rajčica može biti dio prehrane, ali nije zamjena za promjenu životnih navika

Temelj pristupa masnoj jetri i dalje čine promjene životnih navika te kontrola čimbenika koji mogu poticati napredovanje bolesti.

Prehranu pritom treba prilagoditi zdravstvenom stanju pojedinca, a stručnjaci često preporučuju mediteranski način prehrane. On podrazumijeva veći unos različitih vrsta povrća, svježeg voća, cjelovitih žitarica, ribe i kvalitetnog maslinovog ulja.

Istodobno se preporučuje smanjiti unos hrane bogate rafiniranim šećerima, jednostavnim ugljikohidratima i zasićenim mastima.

Rajčica se u takav način prehrane može vrlo jednostavno uklopiti, ali rezultati ove studije ne znače da bi svakodnevno jedenje rajčice samo po sebi moglo riješiti problem masne jetre.

I druge namirnice povezuju se sa zdravljem jetre

Rajčica nije jedina svakodnevna namirnica koja se povezuje s mogućim povoljnim djelovanjem na jetru.

Umjerena konzumacija kave, primjerice, povezuje se sa smanjenim rizikom od razvoja različitih kroničnih bolesti jetre. Zob je bogata korisnim prehrambenim vlaknima, dok cjelovite žitarice mogu imati važnu ulogu u smanjenju rizika od metaboličkih bolesti.

Među namirnicama i biljnim pripravcima koji se često spominju u kontekstu zdravlja jetre nalazi se i sikavica. Njezin aktivni sastojak silimarin poznat je po mogućem zaštitnom djelovanju na jetrene stanice.

Sve navedeno može biti dio šireg prehrambenog obrasca usmjerenog na očuvanje zdravlja jetre, ali pojedinačne namirnice ne mogu zamijeniti cjelovit pristup prehrani i liječenju.

Znanstvenici pozivaju na oprez: potrebno je više istraživanja

Autori talijanske studije sami naglašavaju da njihove rezultate ne treba tumačiti kao konačan dokaz da će rajčica imati jednak učinak kod svih osoba s masnom jetrom.

Jedan od glavnih razloga za oprez jest relativno malen broj sudionika, njih 79, ali i činjenica da je istraživanje trajalo samo šest tjedana. U znanstvenom smislu to je kratko razdoblje za donošenje konačnih zaključaka o dugoročnim učincima određene prehrambene navike.

Osim toga, iako je zabilježeno smanjenje količine masnoće u jetri, nisu se istodobno poboljšali brojni drugi pokazatelji bolesti, a nije izravno izmjerena ni razina likopena u krvi sudionika.

Zbog svega toga još je prerano tvrditi da bi svakodnevna konzumacija rajčice kod svih osoba s masnom jetrom imala isti blagotvoran učinak.

Za potvrdu ovih rezultata bit će potrebna veća i dugotrajnija klinička istraživanja. Takve bi studije trebale pratiti znatno veći broj ljudi kroz dulje razdoblje i detaljnije utvrditi može li povećani unos rajčice doista dugoročno utjecati ne samo na količinu masnoće u jetri nego i na upalu, fibrozu, metaboličko zdravlje i napredovanje same bolesti.

Za sada, rezultati talijanskih znanstvenika predstavljaju zanimljiv i obećavajući nalaz, ali ne i dokaz da jedna namirnica može izliječiti masnu jetru.