Arheolozi u Peruu došli su do iznimnog otkrića – pod zemljom su pronašli mauzolej koji je gotovo šest stoljeća ostao netaknut. U njemu su pronađeni skeletni ostaci čak 38 ljudi, brojni predmeti, oružje i keramika, dok su na lubanjama nekih pokojnika otkriveni tragovi crvenog pigmenta za koji se pretpostavlja da bi mogao biti cinabarit, mineral koji sadrži živu.

Arheološko otkriće u Peruu pružilo je istraživačima rijetku priliku da prouče grobnicu koja nije bila opljačkana i u kojoj su ostaci ljudi i predmeti ostali na izvornom mjestu stotinama godina.

Peruško Ministarstvo kulture objavilo je prošlog mjeseca da su arheolozi u regiji La Libertad otkrili iznimno dobro očuvan mauzolej. Smatra se da je bio namijenjen istaknutim pripadnicima Kraljevstva Chimú, jedne od velikih predhispanskih kultura na području današnjeg Perua.

Kultura Chimú razvijala se približno od 900. do 1470. godine, a njezino je središte bio grad Chan Chan. Upravo je Chan Chan od 1986. godine upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

U grobnici pronađeni ostaci 38 ljudi

Istraživači su u glavnoj prostoriji grobnice pronašli skeletne ostatke jedne osobe. U sekundarnim prostorijama pronađeno je još 20 tijela, zajedno s oružjem i metalnim amblemima, dok je na platformi otkriveno dodatnih 18 tijela.

Ukupno je tako pronađeno 38 ljudskih ostataka, što istraživačima omogućuje da detaljnije prouče način na koji je elita Chimúa pokapala svoje mrtve i odnos koji je ta kultura imala prema pokojnicima.

Posebnu pozornost privukli su tragovi crvenog pigmenta na mnogim lubanjama.

Prema peruanskom Ministarstvu kulture, riječ je možda o cinabaritu, crvenom mineralu koji se sastoji od živina sulfida. U tadašnjem kulturnom kontekstu taj se pigment smatrao svetim.

Henry Gayoso Rullier, voditelj istraživanja u Arheološkom kompleksu Chan Chan, objasnio je za The Art Newspaper koliko je cinabarit bio raširen na području Anda.

„Ovaj pigment, vjerojatno živin sulfid poznat kao cinabarit, prisutan je diljem središnjih Anda. Koristio se na keramici, muralima, tijelima ratnika, tijekom žrtvovanja te na pogrebnim maskama koje su prekrivale tijela i lica pokojnika”, rekao je Gayoso Rullier.

Grobnica otkriva kako je Chimú elita doživljavala smrt

Otkriće nije važno samo zbog broja pronađenih tijela i predmeta. Arheolozima bi moglo omogućiti i bolji uvid u pogrebne običaje pripadnika elite Kraljevstva Chimú.

Jorge Meneses, arheolog odgovoran za projekt, smatra da središnja prostorija grobnice pruža svojevrsni završni prikaz mnogo duljeg procesa povezanog sa štovanjem pokojnika.

„Središnja se prostorija također može shvatiti kao završna fotografija mnogo duljeg procesa: štovanja pretka koji je pripadao skupini politički povezanoj s Kraljevstvom Chimú”, objasnio je Meneses.

Dodao je da je u andskom shvaćanju svijeta smrt imala drukčije značenje nego u mnogim suvremenim kulturama.

„U andskom shvaćanju smrt nije nužno značila kraj odnosa s pokojnikom”, rekao je arheolog.

Upravo bi pronađeni ostaci i način na koji su bili položeni mogli pomoći istraživačima da bolje razumiju kako se odnos prema precima nastavljao i nakon njihove smrti.

Pronađeno i oko 60 keramičkih predmeta

Osim ljudskih ostataka, istraživači su pronašli približno 60 komada keramike.

Posebno je zanimljivo to što pojedini keramički predmeti, prema procjenama arheologa, imaju stilske karakteristike povezane s civilizacijom Inka. To je važno jer su Inke došle mnogo kasnije od kulture Chimú.

Prisutnost takvih predmeta mogla bi stoga otvoriti dodatna pitanja o tome kako su predmeti dospjeli u grobnicu i kakav su odnos različite andske kulture imale prema ranijim lokalitetima i običajima.

Meneses je istaknuo koliko je ovo otkriće važno upravo zato što istraživači sada prvi put imaju priliku proučavati ljudske ostatke i predmete koji nisu bili poremećeni pljačkom.

„Ono što smo znali potjecalo je s opljačkanih platformi. Danas imamo povijesnu priliku proučavati pojedince i predmete koji su ostali netaknuti 600 godina”, rekao je Meneses.

Istraživanja bi mogla otkriti dob, spol i prehranu pokojnika

Rad na lokalitetu time nije završen. Pronađeni ljudski ostaci i predmeti sada se analiziraju, a znanstvenici očekuju da će laboratorijska istraživanja pružiti dodatne informacije o ljudima koji su ondje pokopani.

Sinthya Cueva, direktorica istraživačkog programa Chan Chan, objasnila je da bi bioantropološka analiza mogla otkriti niz važnih podataka o pronađenim osobama.

„Bioantropološke studije mogu otkriti dob, spol i prehranu ostataka, kao i biološke veze među njima”, rekla je Cueva.

Takve bi analize mogle pomoći u utvrđivanju tko su bili ljudi pokopani u mauzoleju, kakav je bio njihov međusobni odnos i kakav su život vodili.

Otkriće je zbog toga posebno vrijedno. Za razliku od mnogih arheoloških lokaliteta koji su kroz stoljeća bili opljačkani ili izmijenjeni, ovaj je mauzolej pružio rijetku mogućnost da se nakon približno 600 godina proučavaju ljudski ostaci i predmeti u očuvanom kontekstu.

Za istraživače kulture Chimú to bi moglo biti mnogo više od pronalaska drevne grobnice. Netaknuti ostaci mogli bi ponuditi novi pogled na društvenu strukturu, pogrebne običaje, prehranu, međusobne biološke veze i vjerovanja jedne od najvažnijih civilizacija drevnog Perua.