Kako piše Bild.de, jedna od novih formacija nalazi se približno 760 metara sjeverozapadno od vulkana, dok je druga udaljena oko 495 metara u jugoistočnom smjeru.

Njihova pojava uslijedila je nakon erupcije koja je trajala od 4. do 6. rujna, tijekom koje je Anak Krakatau izbacivao velike količine pepela i lave.

Posljedice nisu vidljive samo na novim otočićima. Prema dostupnim podacima, tijekom erupcije promijenio se i sam vulkanski otok, koji se povećao za približno 33 hektara.

Ovaj popularni ručak može potajno povećavati masnoću oko organa: Na meniju je vrlo često

Kako su nastali novi otoci?

Znanstvenici još nemaju konačan odgovor na pitanje što se točno dogodilo ispod površine mora.

Jedna od mogućnosti jest da je lava počela izbijati ispod morske površine. Vulkanski materijal postupno se gomilao na jednom području, sve dok njegova količina nije bila dovoljna da se novi komad kopna pojavi iznad razine mora.

Postoji i druga mogućnost – magma je možda pronašla put kroz nove pukotine u morskom dnu. U tom bi slučaju vulkanska aktivnost postupno stvarala nove naslage materijala ispod i iznad površine.

Još jedno moguće objašnjenje povezano je s velikim količinama pepela i vulkanskih stijena. Ako su se one nataložile u relativno plitkom dijelu mora, naslage su se s vremenom mogle toliko povećati da su izronile iznad površine.

Ne isključuje se ni mogućnost podmorskih klizišta, odnosno urušavanja dijela vulkanske padine u more, pri čemu bi nastale nove kopnene formacije.

Novi otoci možda neće dugo potrajati

Iako satelitske snimke pokazuju nove otočiće, još je prerano govoriti o tome hoće li oni postati trajni dio indonezijskog teritorija.

Trenutačno se nalaze tek malo iznad razine mora, a valovi ih već ispiru.

Ako su građeni uglavnom od rastresitog vulkanskog pepela i drugog mekanog materijala, mogli bi se vrlo brzo smanjiti ili potpuno nestati pod utjecajem mora i vjetra.

Situacija bi bila drugačija ako u njihovoj građi prevladava očvrsnula lava. U tom bi slučaju nove formacije mogle biti znatno otpornije i s vremenom postati stabilni otočići.

Znanstvenici će zato morati pratiti njihov razvoj kako bi utvrdili hoće li ostati iznad površine ili će ih more postupno vratiti pod vodu.

Erupcija poremetila i zračni promet

Anak Krakatau nalazi se u Sundskom prolazu, između indonezijskih otoka Jave i Sumatre, i smatra se jednim od najaktivnijih vulkana na svijetu.

Posljednja velika erupcija početkom rujna imala je posljedice i daleko izvan neposrednog područja vulkana. Zbog vulkanskog pepela privremeno je bio poremećen rad osam zračnih luka, među kojima i važnog zračnog čvorišta u Jakarti.

Erupcija je utjecala na gotovo 3000 letova, dok je oko 270.000 putnika bilo pogođeno kašnjenjima ili otkazivanjima.

Two new islands have appeared off Indonesia's Anak Krakatau, potentially the first in nearly a century to emerge within the caldera left by Krakatoa’s catastrophic 1883 eruption https://t.co/tHovRYqS3Q

— Bloomberg (@business) October 2, 2026

Anak Krakatau već je pokazao koliko može biti opasan

Povijest ovog vulkana podsjetnik je da se njegove erupcije ne mogu promatrati samo kao lokalni geološki događaji.

Godine 2018. dio padine Anak Krakatau urušio se u more. Veliko klizanje izazvalo je tsunami koji je pogodio obale okolnih područja.

Koru od banane većina baca u smeće, a iskusni kuhari koriste je za jedan neočekivan trik s mesom

U toj je katastrofi život izgubilo više od 400 ljudi.

Upravo zato pojava novih otočića u blizini vulkana nije samo zanimljiv geološki fenomen. Ona pokazuje koliko snažna vulkanska aktivnost u vrlo kratkom vremenu može promijeniti izgled čitavog područja.

Hoće li dvije nove kopnene formacije ostati ondje ili će ih more uskoro izbrisati, tek će pokazati buduća promatranja.