Naravno, riječ je o teorijskom scenariju, a ne o predviđanju stvarnog događaja. Ne postoji poznat prirodni mehanizam koji bi mogao jednostavno zaustaviti rotaciju Zemlje. Ipak, upravo zato što je rotacija planeta ključna za gibanje svega što se nalazi na njegovoj površini, posljedice takvog hipotetskog događaja bile bi dramatične, prenosi LadBible.

Zemlja se na ekvatoru okreće brzinom većom od 1600 km/h

Zemlja se okreće oko svoje osi, a površinska brzina rotacije najveća je na ekvatoru. Ondje iznosi približno 1670 kilometara na sat, odnosno oko 1037 milja na sat.

Ako bi se planet počeo usporavati, ljudi i predmeti na njegovoj površini ne bi se istodobno zaustavili. Razlog je inercija – tijela nastavljaju zadržavati svoje gibanje dok na njih ne djeluje sila koja ga promijeni.

To je slično onome što se događa kada automobil naglo zakoči. Automobil se zaustavlja, ali tijelo putnika nastavlja se kretati prema naprijed, zbog čega sigurnosni pojas zadržava osobu na sjedalu.

Isto bi se, u mnogo ekstremnijem obliku, dogodilo i sa Zemljom.

Zaboravite 10 000 koraka: Stručnjaci napokon otkrili koliko bi zapravo dnevno trebali prehodati

Sve bi počelo letjeti prema istoku

Prema spomenutoj simulaciji, kako bi se brzina Zemljine površine smanjivala, ljudi bi sve teže održavali ravnotežu. Predmeti, vozila, prometni znakovi i drugi objekti počeli bi se odvajati od tla i nastavljati kretati prema istoku.

Kako bi se rotacija dodatno usporavala, posljedice bi postajale sve dramatičnije. Građevine bi se počele rušiti, a materijal i predmeti bili bi nošeni golemom količinom energije.

Pri još manjim brzinama simulacija prikazuje potpuno uništenje infrastrukture, dok bi se ljudi i veliki predmeti nastavili kretati zbog prethodno stečene brzine.

U jednom trenutku cijeli bi se krajolik bio ispunjen krhotinama koje bi se kretale ogromnim brzinama.

Zašto se sve ne bi jednostavno zaustavilo zajedno sa Zemljom?

Ključ je upravo u inerciji.

Ako biste stajali na površini Zemlje, vi se zajedno s planetom već krećete velikom brzinom. Iako to ne osjećate, jer se zajedno s vama kreću atmosfera, tlo, zgrade i sve oko vas, zaustavljanje Zemljine rotacije značilo bi da bi vaše tijelo pokušalo nastaviti gibanje koje je imalo prije zaustavljanja.

Zbog toga bi posljedice bile slične ekstremnom naglom kočenju, samo što bi brzine bile neusporedivo veće od onih u automobilu.

Na polovima bi situacija bila drugačija

Međutim, postoji jedna zanimljiva iznimka.

Brzina površine Zemlje zbog rotacije nije jednaka svugdje. Najveća je na ekvatoru, dok je na polovima praktički jednaka nuli jer se nalaze na samoj osi rotacije.

Primjerice, u New Yorku površinska brzina zbog Zemljine rotacije iznosi oko 790 milja na sat, odnosno približno 1270 km/h.

Zbog toga bi osoba koja bi se u trenutku usporavanja Zemlje nalazila vrlo blizu jednog od polova imala znatno manju početnu brzinu nego osoba na ekvatoru.

No to nikako ne bi značilo da bi polovi bili sigurno utočište.

Oceani bi postali jedan od najvećih problema

Zaustavljanje rotacije izazvalo bi goleme poremećaje u oceanima i atmosferi. Voda bi se nastavila kretati zbog inercije, što bi moglo dovesti do ogromnih pomicanja oceanskih masa i katastrofalnih poplava.

U internetskim raspravama o simulaciji upravo se tsunami i premještanje golemih količina vode često navode kao jedan od najstrašnijih scenarija.

Jedan je korisnik upozorio da bi se ogromne količine vode premještale prema kontinentima i natrag, što bi izazvalo katastrofalne valove.

Drugi je istaknuo da je prikazani scenarij već relativno "blag" jer simulacija pretpostavlja postupno usporavanje Zemlje. Kada bi se rotacija zaustavila gotovo trenutačno, posljedice bi bile još ekstremnije.

Majstor otkrio zašto bojler nepotrebno povećava račun za struju: Ovu pogrešku radi gotovo svako kućanstvo

Što bi se dogodilo s atmosferom?

Problem ne bi bio samo u tlu i oceanima. I atmosfera bi, zbog inercije, nastavila svoje gibanje. To bi značilo da bi zračne mase nastavile juriti preko površine planeta, stvarajući ekstremne vjetrove.

U takvom scenariju razaranje ne bi bilo ograničeno na pojedine gradove. Infrastruktura, šume, vozila i gotovo sve što nije čvrsto povezano s tlom bilo bi izloženo golemim silama.

Važno je, međutim, naglasiti da je riječ o hipotetskom scenariju. Zemlja se ne nalazi pred naglim zaustavljanjem rotacije, niti postoji poznata prirodna sila koja bi mogla proizvesti takav događaj.

Ipak, simulacija dobro ilustrira koliko je zapravo važna činjenica da se cijeli planet neprestano okreće – i koliko bi dramatične bile posljedice kada bi se ta rotacija iznenada prekinula.