Snažan klimatski fenomen El Niño nastavlja jačati, a nova predviđanja Svjetske meteorološke organizacije pokazuju da bi mogao snažno utjecati na globalne temperature i vremenske prilike i tijekom 2027. godine. Znanstvenici upozoravaju na povećan rizik od ekstremnih vrućina, poplava i suša, dok se Velikoj Britaniji već predviđaju olujna jesen i vrlo hladna zima.

El Niño ulazi u dosad neviđeno područje

Svjetski klimatski fenomen El Niño nastavlja se intenzivirati, a znanstvenici upozoravaju da bi njegova snažna faza mogla zadržati utjecaj na vremenske prilike diljem svijeta sve do sljedeće godine.

Prema najnovijem ažuriranju Svjetske meteorološke organizacije (WMO), El Niño će nastaviti jačati prije nego što bi vrhunac trebao dosegnuti u prosincu. Njegov će utjecaj, prema prognozama, tijekom sljedećih mjeseci biti vidljiv u temperaturama i količini oborina u velikom dijelu svijeta.

Stručnjaci pritom upozoravaju da se događaj približava području kakvo dosad nije viđeno u modernim mjerenjima. Veliki dijelovi planeta mogli bi biti izloženi neuobičajeno visokim temperaturama dok Tihi ocean oslobađa goleme količine topline pohranjene ispod površine.

Najnovija prognoza WMO-a posebno je upečatljiva jer pokazuje gotovo stopostotnu vjerojatnost da će se El Niño zadržati sve do veljače sljedeće godine.

Meteorolozi pritom objavljuju karte na kojima su velika područja svijeta obojena crvenom bojom, što označava povećanu vjerojatnost temperatura iznad prosjeka.

Američki meteorolog Ryan Maue opisao je situaciju na društvenoj mreži X riječima:

„Nove karte pokazuju da je Zemlja gotovo potpuno u crvenom.“

Dodao je da El Niño tijekom zime nastavlja djelovati „punom snagom“, dok je zagrijavanje planeta pojačano gotovo posvuda, osim u Sjedinjenim Američkim Državama.

Mogao bi biti među najjačim El Niñima od 1950. godine

Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da bi aktualni događaj mogao biti jedan od najsnažnijih zabilježenih barem od 1950. godine.

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo istaknula je koliko se brzo situacija razvija.

„El Niño je čvrsto uspostavljen i brzo jača“, rekla je Saulo.

Pritom je objasnila važnu činjenicu o samom fenomenu. El Niño, prema njezinim riječima, ne stvara novu toplinu, nego oslobađa toplinu koja se već akumulirala ispod površine oceana.

„Ocean iz kojeg crpi toplinu najtopliji je koji smo ikada izmjerili. Jednostavno je dostupno više topline koju može osloboditi“, objasnila je profesorica Saulo.

Koliko se brzo fenomen pojačao pokazuje i Niño 3.4 indeks, jedan od ključnih pokazatelja koji se koristi za praćenje El Niña. Njegova vrijednost porasla je s 1,6 Celzijevih stupnjeva iznad normale u lipnju na čak 2,5 stupnjeva iznad normale u kolovozu.

Prema prognozama WMO-a, prosječno odstupanje temperature od listopada do prosinca moglo bi dosegnuti približno 3,7 stupnjeva, a vrhunac se očekuje upravo oko prosinca.

Klimatolog Zeke Hausfather situaciju je opisao još dramatičnije.

„Ovogodišnji El Niño nastavlja se penjati u nepoznate vode“, rekao je.

Prema njegovim riječima, anomalije u području Niño 3.4 sada iznose 3,4 Celzijeva stupnja iznad normale, što je više nego kod bilo kojeg prethodnog zabilježenog El Niña.

Istraživač klime i energetike Leon Simons događaj je, uz dozu humora, nazvao „super-duper El Niñom“.

„Trebat će nam veća os Y“, našalio se, aludirajući na grafičke prikaze kojima se prikazuju ekstremno visoke vrijednosti.

Topli oceani mogli bi dodatno pojačati rizik od ekstremnog vremena

Prognoza WMO-a ukazuje i na vrlo veliku vjerojatnost iznadprosječnih temperatura površine mora u velikim dijelovima svijeta tijekom posljednjih mjeseci 2026. godine.

Kombinacija snažnog El Niña i iznimno toplih oceana mogla bi imati ozbiljne posljedice na različitim dijelovima planeta.

Znanstvenici upozoravaju da bi takvi uvjeti mogli povećati rizik od ekstremnih toplinskih valova, poplava i suša, ovisno o regiji.

Prema dostupnim prognozama, temperature površine mora trebale bi se početkom 2027. godine početi postupno smanjivati. Međutim, sam El Niño mogao bi se zadržati sve do ožujka.

To znači da se utjecaj ovog klimatskog fenomena neće nužno završiti zajedno s početkom nove godine.

Što je zapravo El Niño?

El Niño je dio prirodnog klimatskog ciklusa poznatog kao El Niño–južna oscilacija, odnosno ENSO.

Riječ je o ciklusu koji se između tople i hladne faze mijenja otprilike svake dvije do sedam godina.

Tijekom tople faze, odnosno El Niña, pasati koji inače potiskuju toplu vodu iz područja Tihog oceana prema Australiji usporavaju ili čak mijenjaju smjer.

Zbog toga se velika količina tople vode počinje nakupljati blizu površine ekvatorijalnog Tihog oceana, uz zapadnu obalu Južne Amerike.

Takva promjena utječe na atmosferu i oceane te može pridonijeti povećanju prosječne globalne temperature i promjenama vremenskih obrazaca na velikim udaljenostima od samog Tihog oceana.

Velikoj Britaniji stižu upozorenja na olujnu jesen

Posljedice snažnog El Niña već su predmet ozbiljnih upozorenja u Velikoj Britaniji.

Britanci su upozoreni da se tijekom jeseni i zime pripreme za velike oluje. Britansko Ministarstvo okoliša, hrane i ruralnih pitanja prošlog je mjeseca građanima poručilo da bi bilo dobro imati određene zalihe hrane u slučaju da hitnim službama bude potrebno neko vrijeme da dođu do njih.

„Ako imate zalihu hrane koja vas može održati neko vrijeme prije nego što hitne službe stignu do vas, bit ćete u puno boljoj situaciji nego ako je nemate“, navedeno je u upozorenju.

Znanstvenici predviđaju da bi već od listopada mogli uslijediti obilna kiša i poplave.

„Snažan El Niño vjerojatno će povećati mogućnost vlažnijih i olujnijih vremenskih uvjeta u Ujedinjenom Kraljevstvu od listopada do prosinca“, rekao je dr. Amulya Chevuturi, viši znanstvenik za hidroklimu u britanskom Centru za ekologiju i hidrologiju.

Prema njegovim riječima, neće svi dijelovi zemlje biti jednako pogođeni.

„Očekuje se da će sjeverozapad biti jače pogođen nego jugoistok“, upozorio je Chevuturi.

Nakon mjeseci izrazito visokih temperatura, stanovnicima Velike Britanije nešto više kiše možda na prvi pogled ne bi zvučalo kao loša vijest. No znanstvenici upozoravaju da bi olujna jesen mogla biti tek uvod u potpuno drukčije zimske uvjete.

Nakon olujne jeseni moguć je izrazito hladan zimski nastavak

Profesor Bill McGuire, emeritus profesor geofizičkih opasnosti, upozorava da bi nakon olujne jeseni mogao uslijediti vrlo hladan zimski period.

„Snažni El Niñi obično donose blage i olujne jeseni te početke zime u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon čega slijedi izrazita hladnoća, iako to nije unaprijed određeno“, rekao je McGuire.

Drugim riječima, aktualni vremenski obrazac mogao bi donijeti prilično neobičan slijed: najprije toplije, vlažnije i olujno vrijeme, a potom nagli prijelaz prema mnogo hladnijim uvjetima.

Znanstvenici već govore o rekordnom fenomenu

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je ovogodišnji „Super El Niño“ već oborio povijesne temperaturne rekorde, i to nekoliko mjeseci prije nego što bi trebao dosegnuti svoj vrhunac.

Ako se prognoze WMO-a ostvare, fenomen bi mogao nastaviti jačati prema prosincu, dok bi njegov utjecaj na globalne temperature i vremenske prilike mogao trajati duboko u 2027. godinu.

Istodobno, iznimno topli oceani predstavljaju dodatni izvor energije za atmosferu, zbog čega znanstvenici pomno prate mogućnost pojave ekstremnih vremenskih događaja.

Iako El Niño nije jedini čimbenik koji određuje vrijeme u pojedinoj zemlji ili regiji, njegova snažna faza može poremetiti uobičajene obrasce temperature i oborina na velikim udaljenostima.

Zato će sljedeći mjeseci biti posebno važni za meteorologe i klimatologe. Trenutačni podaci pokazuju da se ovaj El Niño razvija u iznimno snažnom obliku, a njegovo moguće trajanje sve do proljeća 2027. znači da će njegovi učinci još dugo biti predmet znanstvenog praćenja.

Za stanovnike pojedinih dijelova svijeta to bi moglo značiti toplije razdoblje, dok bi druge regije mogle doživjeti obilnije oborine, poplave, suše ili olujnije vrijeme. Upravo zbog toga znanstvenici naglašavaju da se pravi razmjeri ovog „Super El Niña“ tek trebaju pokazati.