U malom planinskom gradiću na Sardiniji znanstvenici su pronašli iznimno zanimljiv obrazac dugovječnosti. Žene koje ondje dožive 70 godina imaju znatno veće izglede doživjeti stotu nego žene u ostatku Sardinije, Italije, ali i Sjedinjenih Američkih Država. Istraživači sada žele otkriti što se krije iza ovog fenomena.

Malo mjesto koje bi moglo postati nova „Plava zona“

U planinskom selu u srcu Sardinije, talijanskog otoka poznatog po iznimno dugovječnom stanovništvu, znanstvenici su pronašli nešto što bi moglo predstavljati novi svjetski fenomen.

Prije otprilike 20 godina upravo su na Sardiniji istraživači identificirali prvu takozvanu „Plavu zonu“, odnosno geografsko područje u kojem je zabilježena iznimno visoka dugovječnost stanovništva.

Sada bi novo takvo područje moglo biti pronađeno u malom mjestu Bolotana, udaljenom približno 110 kilometara zapadno od izvorne sardinske „Plave zone“.

Nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Aging, donosi posebno zanimljive podatke o ženama iz tog mjesta. Prema analizi demografskih podataka iz razdoblja od 2021. do 2025. godine, 70-godišnja žena koja živi u Bolotani u prosjeku može očekivati još 20,85 godina života.

Za usporedbu, prosječna preostala životna očekivanja 70-godišnje žene iz pokrajine Nuoro, kojoj Bolotana pripada, iznosi 18,61 godinu. Na razini cijele Sardinije taj broj iznosi 18,4 godine, dok je talijanski prosjek 18,06 godina.

No još je nevjerojatnija razlika kada se pogleda vjerojatnost da žena koja u Bolotani doživi 70 godina dočeka i svoj 100. rođendan.

Gotovo 14 posto žena moglo bi doživjeti stotu

Prema procjeni istraživača, 70-godišnja žena iz Bolotane ima čak 13,83 posto vjerojatnosti da će doživjeti 100 godina.

Razlika u odnosu na druge sredine izrazito je velika.

U pokrajini Nuoro ta procijenjena vjerojatnost iznosi 4,33 posto, na razini Sardinije 4,43 posto, dok je za Italiju u cjelini samo 3,54 posto.

Istraživači navode i međunarodnu usporedbu koja dodatno pokazuje koliko je rezultat iz Bolotane neuobičajen. Vjerojatnost da 70-godišnja žena iz tog mjesta doživi 100. godinu života više je nego tri puta veća od odgovarajuće vjerojatnosti zabilježene među ženama u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kada se zajedno promatraju očekivano trajanje života nakon 70. godine i vjerojatnost preživljavanja do 100. godine, žene iz Bolotane imaju iznimno visoke izglede za dug život na svjetskoj razini.

Prema istraživačima, po tim pokazateljima Bolotana zauzima drugo mjesto u svijetu, odmah iza Hong Konga.

„Mislimo da je ovo najdugovječnija ženska populacija na svijetu ili joj je vrlo blizu“, rekao je epidemiolog i suautor istraživanja S. Jay Olshansky sa Sveučilišta Illinois u Chicagu.

Olshansky smatra da bi otkrivanje razloga takve dugovječnosti moglo imati posljedice daleko izvan granica Sardinije.

„Ako možemo identificirati karakteristike koje stoje iza ove dugovječnosti i pomoći ljudima da ih usvoje, ostatak svijeta može imati koristi od razumijevanja vrijednosti koje njeguju ove zajednice“, poručio je.

Muškarci također žive dugo, ali njihov rezultat nije toliko ekstreman

Fenomen u Bolotani ipak nije jednak za oba spola.

I muškarci u tom mjestu žive dugo, ali kod njih nije zabilježen jednako ekstreman obrazac dugovječnosti kao kod žena.

Sedamdesetogodišnji muškarac iz Bolotane u prosjeku ima još 16,02 godine života pred sobom. To je samo nešto više od talijanskog nacionalnog prosjeka, koji iznosi 15,48 godina.

Međutim, kada se ponovno promatra mogućnost doživljavanja stote, razlika postaje mnogo izraženija.

Procijenjena vjerojatnost da 70-godišnji muškarac iz Bolotane doživi 100 godina iznosi 4,92 posto. To je više od tri puta veći udio u odnosu na nacionalni talijanski prosjek od samo 1,41 posto.

Dakle, i muškarci u Bolotani pokazuju izrazitu dugovječnost, ali kod žena je obrazac toliko snažan da je privukao posebnu pozornost istraživača.

Postoji važna ograda: rezultati ovise o razdoblju koje se promatra

Ipak, znanstvenici upozoravaju da rezultate treba promatrati s određenim oprezom.

Glavni razlog je mala populacija Bolotane. Tijekom razdoblja obuhvaćenog istraživanjem u mjestu je živjelo svega 2266 stanovnika, zbog čega relativno malen broj ljudi može značajno utjecati na statističke procjene.

Istraživači su to pokazali promjenom razdoblja koje su analizirali.

Kada su umjesto godina od 2021. do 2025. promatrali razdoblje od 2015. do 2019., procijenjena vjerojatnost da 70-godišnja žena doživi 100 godina iznosila je samo 1,46 posto.

To je dramatično manje od 13,83 posto iz novijeg promatranog razdoblja.

Ipak, čak je i tada očekivano trajanje života 70-godišnjih žena u Bolotani bilo relativno visoko. Iznosilo je 18,3 godine, što je i dalje bilo više od talijanskog nacionalnog prosjeka.

Drugim riječima, istraživači ne skrivaju činjenicu da statistički rezultati mogu znatno varirati zbog malog broja stanovnika i odabranog vremenskog razdoblja.

Zašto su znanstvenici uopće počeli proučavati Bolotanu?

Pažnju istraživača u početku nije privukla statistička analiza, nego nešto mnogo jednostavnije – neuobičajeno velik broj stogodišnjaka koji žive u maloj zajednici.

O njima je pisala i lokalna internetska stranica, koja je odala priznanje stanovnicima koji su doživjeli iznimno duboku starost.

No Bolotana nije zanimljiva samo zbog broja ljudi koji dožive stotu. Istraživači smatraju da mjesto ima još jednu veliku prednost kada je riječ o proučavanju dugovječnosti.

„Ono što Bolotanu čini izvanrednom jest nevjerojatno bogata povijesna dokumentacija koja nam omogućuje da sa sigurnošću procijenimo dob pri rođenju i smrti“, objasnio je Olshansky.

Naime, općinski i crkveni matični zapisi sežu stoljećima unatrag. Zahvaljujući njima istraživači su mogli neovisno provjeriti podatke o dobi stanovnika.

„Za svaku osobu koja je doživjela više od 100 godina možemo potvrditi dob. Nema nikakve nejasnoće“, rekao je Olshansky.

Takva dokumentacija posebno je važna u istraživanjima ekstremne dugovječnosti jer omogućuje znanstvenicima da provjere jesu li podaci o dobi doista vjerodostojni.

Tajna dugog života još uvijek nije otkrivena

Iako su znanstvenici otkrili izrazit obrazac dugovječnosti, još ne mogu odgovoriti na najvažnije pitanje: zašto žene u Bolotani žive toliko dugo?

Autori istraživanja priznaju da njihova demografska analiza nije bila osmišljena kako bi pronašla konkretne uzroke.

Zato predlažu dodatna istraživanja koja bi se bavila pojedincima i pokušala utvrditi biološke, životne i društvene čimbenike koji bi mogli objasniti fenomen.

U znanstvenom radu navodi se nekoliko mogućih objašnjenja. Među njima su genetsko nasljeđe, prehrambene navike, tjelesna aktivnost, podrška obitelji, društvena povezanost, dugotrajni život u istom mjestu te dostupnost zdravstvene skrbi.

Moguću ulogu mogao bi imati i sam okoliš u kojem stanovnici Bolotane žive.

Olshansky ističe da je riječ o strmom i brdovitom području, da se velik dio hrane uzgaja lokalno te da društvena izolacija među stanovnicima nije česta.

„Imate usko povezanu zajednicu u kojoj se ljudi brinu jedni o drugima“, rekao je Olshansky. „Kretanje se uglavnom odvija hodanjem, a ne vožnjom.“

No znanstvenici zasad ne mogu tvrditi da je upravo neki od tih čimbenika odgovoran za iznimnu dugovječnost. Koliki je doprinos prehrane, tjelesne aktivnosti, genetike, društvenih odnosa ili okoliša tek treba potvrditi budućim istraživanjima.

Bolotana bi mogla postati nova „Plava zona“

Ipak, činjenica da je mjesto sada identificirano kao područje s neuobičajeno visokim potencijalom dugovječnosti mogla bi privući još veću pozornost znanstvene zajednice.

Rezultati istraživanja predlažu Bolotanu kao kandidata za status nove „Plave zone dugovječnosti“.

Dan Buettner, suautor istraživanja i istraživač dugovječnosti te osnivač kompanije Blue Zones, Inc., koja promiče i komercijalizira koncept „Plavih zona“, smatra da je sada najvažnije otkriti što se zapravo događa u ovom malom sardinskom mjestu.

„Sada znamo da se u Bolotani događa nešto izvanredno“, rekao je Buettner.

No, prema njegovim riječima, to je tek početak.

„Sljedeći je korak razumjeti zašto se to događa i mogu li te spoznaje pomoći ljudima drugdje da žive dulje i zdravije“, poručio je.

Bolotana tako zasad ostaje znanstvena zagonetka. Podaci pokazuju da njezine stanovnice, osobito one koje dožive 70 godina, imaju iznimno visoke izglede za dug život, a povijesni zapisi omogućuju istraživačima da njihove dobi provjere s neobičnom preciznošću.

No odgovor na pitanje krije li se iza svega genetika, tradicionalna prehrana, svakodnevno hodanje po strmim ulicama, snažne obiteljske veze, život u istoj zajednici ili kombinacija svih tih čimbenika tek treba biti pronađen.

Jedno je, međutim, već jasno: znanstvenici su u Bolotani pronašli obrazac koji je dovoljno neobičan da ovo malo sardinsko mjesto svrstaju među najozbiljnije kandidate za novu svjetsku „Plavu zonu“.