Stručnjaci upozoravaju na alarmantne signale iz 'Usta pakla': 'Nadomak je velikog grada'
Vulkan Masaya, smješten oko 20 kilometara od Manague, glavnoga grada Nikaragve, već dugo privlači pozornost znanstvenika i turista. Njegov krater Santiago, poznat po jezeru lave, jedan je od najprepoznatljivijih prizora ovog vulkanskog područja. Ipak, ono što se događa duboko ispod površine i dalje krije brojne nepoznanice.
Upravo bi novo istraživanje moglo pomoći u boljem razumijevanju njegova ponašanja. Zbog blizine grada s oko dva milijuna stanovnika i velikog broja posjetitelja, praćenje promjena u vulkanskom sustavu posebno je važno.
Kupuju za sitniš, a prodaju za desetke tisuća eura: Ljudi su ludi za novim biznisom
Satelitske snimke otkrile promjene tla
U istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters znanstvenici su analizirali podatke europskog satelita Sentinel-1, koji omogućuje praćenje promjena na Zemljinoj površini.
Satelit nad područjem Masaye prikuplja podatke u pravilnim razmacima, što istraživačima omogućuje uočavanje vrlo malih pomaka tla. Takve promjene mogu pružiti važne informacije o kretanju magme u podzemlju.
Naime, spuštanje tla može upućivati na smanjenje količine magme u podzemnom spremniku, dok njegovo izdizanje može biti znak da se spremnik ponovno puni. Ipak, takvi pomaci sami po sebi nisu dovoljan dokaz da se približava erupcija.
Analizom podataka utvrđeno je da se područje oko glavnog spremnika magme, sjeverno od kratera Santiago, spustilo za približno tri centimetra između 2018. i sredine 2022. godine.
Nakon toga situacija se promijenila. Od 2022. do 2024. tlo se ponovno počelo izdizati, što prema tumačenju istraživača može značiti da se podzemni spremnik ponovno puni magmom.
Druga komora mogla bi se nalaziti samo 200 metara ispod površine
Posebnu pozornost znanstvenika privuklo je područje neposredno oko kratera Santiago i njegova jezera lave. Za razliku od područja glavnog spremnika, ondje je tlo pokazivalo znakove slijeganja tijekom cijelog šestogodišnjeg razdoblja promatranja.
Istraživači smatraju da bi takav obrazac mogao upućivati na postojanje dodatnog, plićeg spremnika magme, smještenog na dubini od približno 200 metara.
Ako se ta pretpostavka potvrdi, to bi značilo da se magma ispod Masaye kreće kroz složeniju mrežu podzemnih kanala i spremnika nego što se dosad pretpostavljalo. Takva bi saznanja mogla pomoći znanstvenicima da bolje protumače promjene koje prethode vulkanskim erupcijama.
Ipak, važno je naglasiti da je postojanje zasebne plitke komore zasad tumačenje uočenih pomaka tla, a ne dokaz da će vulkan uskoro eruptirati.
Vulkan i dalje ispušta plinove
Masaya je aktivan vulkan koji i danas kontinuirano ispušta vulkanske plinove. Među njima je i sumporov dioksid, koji u visokim koncentracijama može predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje ljudi.
Iako je posljednji veliki tok lave zabilježen 1772. godine, vulkan je tijekom posljednjih desetljeća bilježio i eksplozivne aktivnosti. Zbog toga njegovo praćenje ostaje važno za procjenu mogućih rizika, osobito za stanovništvo koje živi u okolici i turiste koji dolaze posjetiti krater.
Suautor istraživanja, dr. Jung-Chol Kim sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, ističe važnost kontinuiranog praćenja vulkana. Dugoročna mjerenja znanstvenicima omogućuju da utvrde kako izgleda njegova uobičajena aktivnost i lakše prepoznaju odstupanja koja bi mogla zahtijevati dodatnu pozornost.
Znači li ovo da se približava erupcija?
Unatoč otkriću, istraživači ne tvrde da je erupcija neizbježna niti da postoji neposredna opasnost. Promjene u podzemnim spremnicima magme dio su složenih procesa koji se odvijaju unutar aktivnih vulkana, a njihovo značenje potrebno je procjenjivati zajedno s drugim pokazateljima aktivnosti.
Buduća satelitska mjerenja i dodatna istraživanja trebala bi pomoći u preciznijem određivanju strukture podzemnog sustava Masaye. Cilj je bolje razumjeti kretanje magme i prepoznati eventualne promjene koje bi mogle najaviti povećanu vulkansku aktivnost.
Za znanstvenike je ovo otkriće važan korak u proučavanju jednog od najpoznatijih nikaragvanskih vulkana, ali i podsjetnik na to koliko se toga još uvijek događa ispod površine Zemlje, daleko od ljudskih očiju.
