Na obali Čilea pronađena je golema dubokomorska riba koju japanske legende povezuju s potresima i drugim prirodnim katastrofama. Otkriće gotovo pet metara duge vrste, poznate kao „riba sudnjeg dana”, ponovno je potaknulo strahovanja na društvenim mrežama da bi seizmički aktivno područje uskoro mogao pogoditi snažan potres. Znanstvena istraživanja, međutim, zasad ne potvrđuju da pojava te životinje može najaviti katastrofu.

Riječ je o divovskoj pojasovki, rijetko viđenoj morskoj životinji koja uglavnom obitava u velikim dubinama. Pronađena je u utorak na plaži u Mejillonesu, na sjeveru Čilea, a vijest o njezinu pojavljivanju objavio je čileanski Centar za istraživanje morske faune i promatranje kitova (CIFAMAC).

Otkriće je izazvalo brojne reakcije jer se pojasovka u japanskom folkloru već stoljećima povezuje s upozorenjima na katastrofe. Kako piše britanski portal Daily Mail, zabrinutost je dodatno pojačala činjenica da su tijekom posljednjeg razdoblja zabilježeni snažni potresi u različitim dijelovima Južne Amerike i na Karibima.

Zašto pojasovku nazivaju ribom sudnjeg dana?

Divovska pojasovka, poznata i pod engleskim nazivom oarfish, jedna je od neobičnijih dubokomorskih riba. Zbog svojeg izduženog tijela i rijetkih pojavljivanja u blizini obale privlači veliku pozornost, a u japanskom je folkloru poznata pod zlokobnim nazivom „riba sudnjeg dana”.

Predaje koje se povezuju s tom životinjom sežu najmanje do 17. stoljeća. Njezina pojavljivanja u prošlosti su se tumačila kao upozorenja mitskih božanstava na nadolazeće nesreće, uključujući snažne potrese i tsunamije.

Takva su vjerovanja opstala do danas, osobito na društvenim mrežama, gdje se fotografije i snimke pojasovki pronađenih na plažama često povezuju s prirodnim katastrofama koje su se dogodile nekoliko tjedana ili mjeseci poslije.

Najnoviji slučaj u Čileu ponovno je potaknuo takve tvrdnje. Budući da je riječ o području izrazito podložnom potresima, pojedini korisnici društvenih mreža počeli su nagađati da bi se uskoro mogao dogoditi novi snažan seizmički događaj. Neki su pritom spomenuli i zapadnu obalu Sjedinjenih Američkih Država, koja je također izložena potresima.

„Nije dobar znak”, napisao je jedan korisnik u komentaru na društvenim mrežama, dok je drugi ustvrdio: „Na sjeveru dolazi potres.”

Na vijest je reagirao i geofizičar Stefan Burns, koji je ranije predvidio da bi kalifornijsku obalu do 2030. godine mogao pogoditi snažan potres.

„Evo je opet”, napisao je Burns, osvrćući se na novo pojavljivanje ribe koju se u popularnoj kulturi povezuje s prirodnim katastrofama.

Dva ranija pojavljivanja tijekom 2026. ponovno su potaknula nagađanja

Čileanski slučaj nije jedini koji je ove godine privukao pozornost javnosti. Tijekom 2026. zabilježena su najmanje još dva pojavljivanja pojasovki nakon kojih su, prema navodima iz izvještaja, uslijedili potresi ili vulkanska aktivnost.

Dana 25. kolovoza mrtva pojasovka pronađena je na plaži u Indoneziji, uz jugoistočnu obalu otoka Komodo. Samo šest dana poslije šest je vulkana u Indoneziji istodobno eruptiralo ili pokazivalo znakove aktivnosti.

Početkom listopada isto je područje pogodio i potres magnitude 5,2. Prema navedenim informacijama, u tim događajima nije bilo ozlijeđenih osoba ni smrtnih slučajeva.

Takav vremenski slijed ponovno je potaknuo rasprave o mogućoj vezi između pojavljivanja dubokomorskih riba i geoloških događaja. Ipak, samo vremensko podudaranje ne znači da je jedno uzrokovalo drugo ili da se na temelju pojavljivanja životinje može pouzdano predvidjeti budući potres.

Dvije žive pojasovke pronađene u Meksiku, a potom je zabilježen potres

Posebnu pozornost izazvao je i događaj s kraja veljače, kada su se dvojica američkih turista u meksičkom Cabo San Lucasu susrela s dvjema živim pojasovkama koje su se nasukale na plaži.

Istodobno pojavljivanje dviju takvih riba iznimno je rijetko jer ta vrsta uglavnom živi daleko od obale, na dubinama većim od 900 metara. To područje oceana pripada takozvanoj zoni sumraka, slabo istraženom dijelu morskog okoliša u kojem vladaju uvjeti bitno drukčiji od onih na površini.

Nakon tog neobičnog otkrića, 23. ožujka zabilježen je potres magnitude 4,1 na udaljenosti manjoj od 24 kilometra od Cabo San Lucasa. U potresu nije bilo ozlijeđenih, a nije zabilježena ni veća materijalna šteta.

U mjesecima koji su uslijedili to su područje pogodili i brojni uragani, među kojima su bili Polo, Simon i Rachel, tijekom rujna i listopada. Prema navodima iz izvještaja, oluje su uzrokovale poplave, klizišta i ljudske žrtve duž pacifičke obale.

Zbog niza takvih događaja pojedini su korisnici društvenih mreža dodatno učvrstili svoja uvjerenja o navodnoj vezi između pojasovki i prirodnih katastrofa. Međutim, ni u tim slučajevima sama činjenica da su se događaji zbili u relativno kratkom razdoblju ne dokazuje da postoji uzročno-posljedična povezanost.

Čile pamti snažan potres iz listopada 2025. godine

Zabrinutost zbog novog pojavljivanja pojasovke dodatno je pojačana činjenicom da je Čile jedno od seizmički najaktivnijih područja svijeta.

Posljednji snažan potres koji se u izvještaju izdvaja dogodio se 10. listopada 2025. godine. Potres magnitude 7,6 pogodio je Drakeov prolaz, južno od Čilea, nakon čega su izdana upozorenja na tsunami za obale Južne Amerike i Antarktike.

Takvi događaji pokazuju da je opasnost od snažnih potresa u tom dijelu svijeta stvarna i da se može pojaviti neovisno o tome jesu li u blizini prethodno opažene rijetke morske životinje.

Ipak, na društvenim mrežama ponovno su se pojavila predviđanja da bi se mogao dogoditi novi potres. Nakon što je CIFAMAC u utorak objavio vijest o pronalasku pojasovke u Mejillonesu, jedan je korisnik napisao: „Dolazi potres!”

Takve reakcije pokazuju koliko duboko ukorijenjena vjerovanja o „ribi sudnjeg dana” i dalje utječu na način na koji ljudi tumače neuobičajene prirodne pojave.

Što kaže znanost? Istraživanje nije pronašlo vezu s potresima

Unatoč brojnim legendama i podudarnostima koje se navode na društvenim mrežama, znanstvenici dosad nisu pronašli uvjerljive dokaze da pojavljivanje pojasovki najavljuje potrese ili druge prirodne katastrofe.

Važno istraživanje objavljeno 2019. godine bavilo se upravo tom tvrdnjom. Tim istraživača sa Sveučilišta Tokai u Japanu analizirao je 336 izvještaja o pojavljivanju dubokomorskih riba i 221 potres magnitude veće od 6,0 zabilježen na području Japana u razdoblju od 1928. do 2011. godine.

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Bulletin of the Seismological Society of America. Istraživači nisu utvrdili statistički značajnu povezanost između pojavljivanja dubokomorskih riba, uključujući vrste koje se u folkloru povezuju s katastrofama, i potresa.

Autori su takvu navodnu povezanost opisali kao „prividnu korelaciju”, a ne kao pouzdan pokazatelj nadolazeće prirodne katastrofe.

Drugim riječima, činjenica da se neka pojasovka pojavila na obali prije potresa ne znači da je mogla predvidjeti taj događaj. Za potvrdu takve tvrdnje bili bi potrebni ponovljivi znanstveni dokazi koji bi pokazali da se pojavljivanja tih riba događaju prije potresa češće nego što bi se moglo očekivati slučajno.

Zašto se dubokomorske ribe uopće pojavljuju na obalama?

Pojasovke većinu vremena provode u dubokom moru, zbog čega su njihova pojavljivanja u blizini obale rijetka i često izazivaju iznenađenje. Ipak, rijetkost takvih događaja sama po sebi ne znači da su oni povezani s potresima.

Pojavljivanje pojedine životinje na obali može privući veliku pozornost upravo zato što je neuobičajeno, a ako nakon toga uslijedi potres ili neka druga katastrofa, ljudi mogu početi povezivati ta dva događaja. Takvo tumačenje može zanemariti brojne slučajeve u kojima se pojasovke pojavljuju bez naknadnih katastrofa, kao i potrese koji se događaju bez prethodnog opažanja tih riba.

Znanstveno istraživanje iz 2019. godine nije potvrdilo da bi pojasovke mogle služiti kao prirodni sustav ranog upozoravanja na potrese. Zbog toga njihova pojavljivanja ne bi trebalo tumačiti kao pouzdanu najavu opasnosti.

Otkriće u Čileu svakako je zanimljivo zbog rijetkosti ove morske vrste i bogate tradicije koja je prati. Međutim, tvrdnje da ono najavljuje snažan potres ostaju u području folklora i nagađanja, a ne znanstveno potvrđenih činjenica.