Tesla je godinama jeo jednu običnu namirnicu: Zaključio je da mu drastično utječe na mozak

Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja u povijesti, bio je poznat po genijalnim otkrićima, ali i po prilično neobičnim životnim navikama. Njegova svakodnevica bila je obilježena disciplinom, predanim radom i uvjerenjem da ljudsko tijelo, baš poput stroja, može funkcionirati znatno bolje ako mu se osiguraju odgovarajući uvjeti. Posebnu je pozornost posvećivao prehrani jer je smatrao da izbor namirnica izravno utječe na energiju, koncentraciju i sposobnost razmišljanja.
Među namirnicama koje je posebno cijenio nalazilo se i jedno sasvim obično povrće – celer. Tesla ga je godinama uključivao u svoju prehranu, najčešće u kombinaciji s lukom i maslacem. Smatrao je da je riječ o laganom obroku koji se jednostavno probavlja i odgovara njegovu načinu života.
O Teslinim prehrambenim navikama pisao je hrvatski portal Net.hr, pozivajući se na članak objavljen na stranici Eats History. Ipak, njegova sklonost celeru nije utemeljena samo na kasnijim napisima. Postoji i znatno stariji, neposredni izvor koji potvrđuje da je upravo ta namirnica imala svoje mjesto u njegovu jelovniku.
Riječ je o intervjuu koji je Tesla dao 1935. godine, kada je imao 78 godina, za američki časopis Physical Culture. U razgovoru s novinarom Georgeom F. Cornersom detaljno je govorio o svojoj prehrani, namirnicama koje izbjegava i vlastitim pravilima za očuvanje zdravlja.
Tesla je otkrio što je godinama jeo: Ovo mu je bilo jedno od omiljenih jela
Intervju je objavljen pod naslovom „Nikola Tesla's Youth and Strength at 78“, odnosno „Nikolina Teslaova mladost i snaga u 78. godini“. U njemu je slavni izumitelj ljudsko tijelo usporedio sa strojem kojemu je potrebno odgovarajuće gorivo kako bi mogao pravilno funkcionirati.
Tesla je vjerovao da je prehrana jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na zdravlje i radnu sposobnost. Posebno je isticao važnost povrća, smatrajući da ono olakšava probavu te organizmu osigurava potrebne vitamine i minerale.
Kada je govorio o jelima koja voli, izdvojio je kuhanu mješavinu luka i nasjeckanog celera, pripremljenu s obilnom količinom maslaca. Objasnio je da mu takva kombinacija odgovara, da se lako probavlja te da je godinama bila važan dio njegove prehrane.
Taj podatak otkriva da celer za Teslu nije bio tek povremeni izbor na jelovniku, nego namirnica koju je redovito konzumirao i uključivao u svoje dugogodišnje prehrambene navike.
Ipak, važno je razjasniti jednu pojedinost. U izvornom intervjuu ne navodi se da je Tesla celer obvezno jeo za doručak, niti postoji dokaz da je upravo ta namirnica bila zaslužna za njegove iznimne intelektualne sposobnosti.
Njegova prehrambena pravila uključivala su i nekoliko drugih neobičnih navika. Smatrao je da su dva obroka dnevno sasvim dovoljna te da ručak nepotrebno opterećuje organizam. Posebno je cijenio mlijeko i bjelanjke, dok je žumanjke izbjegavao.
Meso je, prema vlastitim riječima, konzumirao vrlo rijetko, ponekad samo jednom ili dvaput godišnje. Kavu i čaj smatrao je štetnim stimulansima, premda je priznao da je ranije imao izraženu naviku ispijanja kave.
Naravno, njegova uvjerenja o prehrani odražavaju medicinska i zdravstvena shvaćanja vremena u kojem je živio. Iako su neka od njegovih razmišljanja zanimljiva i danas, ne mogu se sva potvrditi suvremenim znanstvenim spoznajama.

Što suvremena znanost kaže o celeru i zdravlju mozga?
Celer je povrće koje sadržava veliku količinu vode, malo kalorija te određene količine vitamina, minerala i biljnih spojeva. Upravo zbog svojeg nutritivnog sastava već dugo ima mjesto u uravnoteženoj prehrani.
Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), približno 95 posto mase celera čini voda. U 100 grama sirovog celera nalazi se oko 1,6 grama prehrambenih vlakana i približno 260 miligrama kalija, kao i vitamin K te druge hranjive tvari.
Zbog visokog udjela vode celer može pridonijeti svakodnevnoj hidrataciji organizma, dok su vlakna koja sadržava korisna za normalno funkcioniranje probavnog sustava.
Posebnu pozornost znanstvenika privlače biljni spojevi prisutni u celeru, među kojima su flavonoidi i fenolne tvari s antioksidativnim svojstvima. Antioksidansi sudjeluju u zaštiti stanica od oksidativnih oštećenja, a pojedini sastojci celera istražuju se i zbog mogućeg djelovanja na živčani sustav.
Pregled znanstvenih istraživanja objavljen 2023. godine razmatrao je mogućnosti primjene celera i njegovih biološki aktivnih spojeva u kontekstu različitih neuroloških bolesti.
Posebno se istaknulo jedinjenje poznato pod nazivom 3-n-butilftalid, koje je u eksperimentalnim istraživanjima pokazalo potencijalne zaštitne učinke na živčane stanice.
Istraživanja su obuhvatila različita zdravstvena stanja, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest te posljedice moždanog udara. Rezultati su potaknuli dodatno zanimanje za mogućnosti primjene spojeva iz celera u istraživanju neuroloških bolesti.
Međutim, postoji važna razlika između obećavajućih eksperimentalnih rezultata i dokazane koristi za ljudsko zdravlje. Većina dostupnih dokaza potječe iz laboratorijskih istraživanja i pokusa na životinjama.
Zbog toga se na temelju dosadašnjih spoznaja ne može zaključiti da redovito konzumiranje celera poboljšava pamćenje, povećava inteligenciju ili sprječava razvoj neurodegenerativnih bolesti kod ljudi. Takve tvrdnje zasad nemaju dovoljno čvrstu znanstvenu potvrdu.
Jedno Teslino uvjerenje ipak nije u skladu s današnjom medicinom
Tesla je smatrao da određene namirnice povećavaju kiselost organizma i tako mogu negativno utjecati na zdravlje, dok je povrću pripisivao suprotno djelovanje. Takva razmišljanja bila su prisutna u njegovo vrijeme, no suvremena medicina pruža znatno preciznije objašnjenje načina na koji ljudsko tijelo regulira kiselost.
Ljudski organizam ima vrlo učinkovite mehanizme održavanja kiselinsko-bazne ravnoteže. Pluća i bubrezi zajednički reguliraju pH vrijednost krvi i održavaju je unutar vrlo uskog raspona, neovisno o tome konzumiramo li namirnice koje se u popularnim prehrambenim teorijama označavaju kao kisele ili alkalne.
Zbog toga ne postoje znanstveni temelji za tvrdnju da celer može neutralizirati kiselost krvi ili na taj način zaštititi mozak.
Jednako tako, nema pouzdanih znanstvenih dokaza da bilo koja pojedinačna namirnica može sama po sebi osigurati iznimnu mentalnu bistrinu ili poboljšati intelektualne sposobnosti.
Za očuvanje zdravlja mozga mnogo je važniji cjelokupan način života. Kvalitetna i uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna i kontrola krvnog tlaka samo su neki od čimbenika koji dugoročno utječu na zdravlje i funkcioniranje organizma.
Unatoč tome, Teslina naklonost celeru ostaje zanimljiv detalj iz života jednog od najznačajnijih znanstvenih umova u povijesti. Njegov intervju iz 1935. godine pokazuje koliko je pozornosti posvećivao vlastitoj prehrani i disciplini, ali i koliko je važno razlikovati osobna uvjerenja od onoga što suvremena znanost doista može potvrditi.