Umjetnu jelku trebalo bi ponovno upotrebljavati približno 12 godina da bi se njezin ugljični učinak izjednačio s prirodnom koja završava na odlagalištu, procjenjuje rad predstavljen na skupu EGU-a 2026. Ako se prirodno drvce usitni za malč, prag je znatno viši.

Za kućanstvo koje bira božićno drvce važni su duljina uporabe umjetne jelke i postupanje s prirodnom nakon blagdana. Očuvanu umjetnu jelku ima smisla zadržati godinama, dok kod prirodne treba provjeriti podrijetlo i mogućnost pravilnog zbrinjavanja.

Različiti pragovi uporabe

Procjene trenutka kada umjetna jelka stječe prednost razlikuju se ovisno o pretpostavkama usporedbe. U procjeni životnog ciklusa iz 2018., koju je naručilo Američko udruženje za božićna drvca, prag je bio 4,7 godina uporabe. Uz pretpostavke te studije, umjetno drvce nakon toga ima manji ukupni doprinos utjecaju na okoliš od kupovanja prirodnoga svake godine.

Ellipsos je u studiji za Montreal procijenio znatno dulje razdoblje: oko 20 godina prije nego što bi umjetna jelka postala povoljnije rješenje za utjecaj na klimatske promjene. U toj je usporedbi umjetno drvce proizvedeno u Kini, a do Montreala dopremljeno brodom i vlakom preko Vancouvera.

Ellipsos je rezultate ograničio na Montreal i upozorio da se mogu razlikovati prema geografskom položaju. Prijeđene udaljenosti i način zbrinjavanja prirodne jelke pritom mijenjaju rezultat. Za kupca zato nema jednog praga koji bi vrijedio za svako drvce, svaki prijevoz i svaki grad.

Rad predstavljen na ovogodišnjem skupu EGU-a također veže procijenjeni prag uz konkretan završetak prirodne jelke. Njegovih približno 12 godina odnosi se na usporedbu s odlagalištem; usitnjavanje prirodnoga drvca za malč pomiče ga znatno dalje.

Početni teret proizvodnje

Umjetna jelka svoj okolišni teret počinje stvarati prije dolaska u dnevnu sobu. U studiji koju je naručilo Američko udruženje za božićna drvca najveći dio njezina utjecaja potječe od sirovina, osobito PVC-a i čelika. Među fazama životnog ciklusa velik utjecaj imaju sirovine i prijevoz.

Carbon Trust procijenio je ugljični otisak umjetne jelke visoke 2 m na oko 40 kg ekvivalenta ugljikova dioksida, u usporedbi koju je objavio OECD. Procijenjeni otisak obuhvaća drvce kao proizvod, a ne pojedinu godinu njegove uporabe. Kada isto drvce služi dulje, iznos koji otpada na jednu sezonu manji je.

Kupnja novoga umjetnog drvca zbog drukčijeg oblika ili boje podrazumijeva novu proizvodnju i prijevoz. Višegodišnja uporaba zato ostaje njegova glavna prednost. Pažljivo sklapanje i čuvanje omogućuju da isto drvce posluži tijekom velikog broja blagdana, bez godišnje kupnje zamjene.

Podrijetlo prirodnog drvca

Prirodna jelka iz kontroliranog uzgoja ne podrazumijeva sječu stabla iz prirodne šume. Mađarski centar za ekološka istraživanja HUN-REN opisao je uzgoj božićnih drvaca u Mađarskoj na površinama namijenjenima plantažama, koje se uglavnom ne šire na račun autohtonih šuma.

Šumarska ekologinja Réka Aszalós zaštitu klime i živoga svijeta povezuje s očuvanjem prirodnih šuma autohtonih vrsta te povećanjem njihovih površina. Time pitanje plantažnog uzgoja božićnih drvaca odvaja od zaštite prirodnih šuma.

„Kupnja božićnog drvca izvrsno je rješenje: ljudi čak i ne spominju klimu, a plaćaju mnogo novca kako bi uzgajivači sadili sve veće šume i kako bi se iz atmosfere uklanjalo sve više ugljikova dioksida”, rekla je klimatologinja, fizičarka, znanstvenica za okoliš i profesorica na CEU-u Diána Ürge-Vorsatz.

Pri odabiru prirodnoga drvca prednost ima lokalni uzgoj. Podrijetlo je stoga jedan od podataka koje kupac treba provjeriti, zajedno s mogućnošću zbrinjavanja nakon blagdana.

Nakon skidanja ukrasa

Način zbrinjavanja može znatno promijeniti ugljični otisak prirodne jelke. U Carbon Trustovoj procjeni drvce slične visine uz odgovarajući tretman nakon uporabe može imati otisak od oko 3,5 kg ekvivalenta ugljikova dioksida. Završetkom na odlagalištu procjena raste na približno 16 kg.

Za prirodno drvce mogućnosti su kompostiranje, uporaba za malč ili predaja na organizirano zbrinjavanje gdje ono postoji. Organizirano prikupljanje omogućuje da se drvce nakon blagdana odgovarajuće obradi, umjesto da završi na odlagalištu.

New York prikupljene prirodne jelke usitnjava i miješa s lišćem. Od te smjese nastaje kompost za gradske parkove, ustanove i zajedničke vrtove.

U usporedbi iz 2018. duljina uporabe glavni je čimbenik utjecaja umjetne jelke na okoliš, dok završno zbrinjavanje znatno pridonosi utjecaju prirodne jelke. Za očuvano umjetno drvce to znači nastavak uporabe; za prirodno, nakon skidanja ukrasa, kompostiranje, malčiranje ili organizirano zbrinjavanje.