Znanstvenici su u Keniji identificirali iznimno rijedak soj gljivice Candidozyma auris koji je u laboratorijskim testiranjima pokazao otpornost na sve četiri glavne skupine protugljivičnih lijekova. Riječ je o tek drugom dokumentiranom slučaju takve panrezistencije u svijetu i prvom zabilježenom u Africi, zbog čega stručnjaci upozoravaju na rastuću prijetnju teško liječivih gljivičnih infekcija.

Nova studija donosi zabrinjavajuće otkriće iz bolničkog sustava u Keniji. Istraživači su identificirali posebno otporan soj gljivice Candidozyma auris, ranije poznate pod nazivom Candida auris, patogena koji posljednjih godina predstavlja sve veći problem u zdravstvenim ustanovama diljem svijeta.

Ovaj mikroorganizam nije novost za znanstvenike. Prvi je put opisan 2009. godine, a od tada se proširio u više od 60 država na šest kontinenata. Povezuje se s bolničkim izbijanjima infekcija i invazivnim infekcijama, a u nekim situacijama zabilježene su stope smrtnosti od 30 do 50 posto.

Ipak, najnoviji slučaj posebno je zabrinuo istraživače jer je pronađeni soj pokazao ono što se naziva panrezistencijom na lijekove.

Gljivica otporna na sve četiri glavne skupine lijekova

Candidozyma auris može dugo preživjeti u bolničkom okruženju i relativno se lako širiti između pacijenata. Upravo kombinacija njegove sposobnosti širenja i otpornosti na protugljivične lijekove čini ga posebno opasnim.

Svjetska zdravstvena organizacija 2022. godine uvrstila je C. auris među gljivične patogene najvišeg prioriteta.

No soj pronađen u Keniji otišao je korak dalje. Laboratorijska testiranja pokazala su da je otporan na sve četiri glavne skupine protugljivičnih lijekova.

Istraživači su ga zbog toga označili kao panrezistentan na lijekove (PDR). Drugim riječima, pokazao je otpornost na lijekove koji uključuju flukonazol, kaspofungin, mikafungin, amfotericin B i flucitozin. Takva je razina otpornosti iznimno rijetka.

Prvi takav slučaj u Africi

Soj je izoliran iz uzorka 28-godišnje žene koja je nakon planiranog kirurškog zahvata u bolnici u Nairobiju razvila infekciju operativnog mjesta povezanu sa zdravstvenom skrbi.

Uzorak uzet brisom njezine rane naposljetku je pokazao prisutnost C. auris, a genomska analiza potvrdila je da gljivica pripada jednoj od skupina, odnosno kladova, povezanih s visokim razinama otpornosti na protugljivične lijekove.

Prema autorima istraživanja, riječ je o prvom identificiranom panrezistentnom soju C. auris u Africi.

Istodobno, slučaj je tek drugi takav slučaj koji je dosad dokumentiran u svijetu. Prethodni je zabilježen u New Yorku 2022. godine.

Znanstvenici analizirali cijeli genom gljivice

Kako bi utvrdili zbog čega je ovaj soj postao toliko otporan, istraživački tim sekvencirao je njegov cijeli genom.

Analiza je pokazala nekoliko genetskih mutacija koje su već povezane s otpornošću na protugljivične lijekove.

Među njima su promjene u genima ERG11 i CDR1, koji su povezani s otpornošću na azolne lijekove. Pronađena je i promjena gena FKS1, koja se povezuje s otpornošću na ehinokandine.

Osim toga, istraživači su pronašli takozvanu „stop-gain” mutaciju u genu FUR1, koji sudjeluje u obradi lijeka flucitozina.

Genetski profil ovog soja mogao bi zato pružiti važne informacije o tome kako je njegova otpornost nastala.

Je li otpornost nastala neovisno u Keniji?

Jedno od najzanimljivijih pitanja koje je istraživanje otvorilo jest način na koji je ovaj iznimno otporni soj nastao.

Istraživači su primijetili da se pronađene mutacije razlikuju od onih koje su prethodno identificirane kod panrezistentnog soja iz New Yorka.

To otvara mogućnost da se panrezistencija razvila neovisno, umjesto da je soj jednostavno prenesen iz Sjedinjenih Američkih Država u Keniju.

Ipak, znanstvenici tu mogućnost ne mogu potvrditi niti u potpunosti isključiti.

Jednako tako, još nije moguće utvrditi je li prethodna izloženost pacijentice protugljivičnim lijekovima imala ulogu u nastanku otpornosti.

Iz njezine kliničke povijesti poznato je da je tijekom bolesti primila nekoliko protugljivičnih lijekova. Međutim, istraživači nisu imali dovoljno podataka o dozama i trajanju pojedinih terapija da bi mogli utvrditi jesu li upravo ti lijekovi potaknuli selekciju otpornog soja tijekom infekcije.

Gljivica može dugo opstati u bolničkom okolišu

Posebna opasnost koju C. auris predstavlja proizlazi iz činjenice da se može zadržavati u zdravstvenim ustanovama i širiti među pacijentima.

Zbog toga njegovo širenje nije samo pitanje liječenja pojedinačne infekcije. Ako se vrlo otporan soj počne širiti među pacijentima, mogućnosti liječenja mogu biti znatno ograničene.

Autori istraživanja upravo zato upozoravaju na „sve veću prijetnju gljivičnih infekcija koje se ne mogu liječiti”.

Pozivaju i na snažniji nadzor genoma gljivica te razvoj brzih dijagnostičkih kapaciteta koji bi mogli pomoći u ograničavanju širenja visoko rezistentnih linija C. auris u zdravstvenim ustanovama.

Za sada je riječ o iznimno rijetkoj pojavi, ali upozorenje je ozbiljno

Unatoč zabrinutosti, važno je naglasiti da je panrezistentni C. auris zasad vrlo rijedak. Kenijski slučaj predstavlja tek drugi dokumentirani slučaj takve otpornosti u svijetu.

No istraživači upozoravaju da njegova rijetkost ne znači da je prijetnja beznačajna.

Ovaj je patogen već pokazao da se može širiti bolnicama, razvijati otpornost na lijekove i prilagođavati se pritisku koji na njega stvaraju terapije.

Upravo je to razlog zbog kojeg znanstvenici smatraju da je potrebno pojačati praćenje njegovih genetskih promjena i razvijati što brže metode prepoznavanja visoko rezistentnih sojeva.

„Mikrobna utrka u naoružanju” tako ne ovisi samo o tome koliko je neki patogen raširen. Dovoljno je da se pojavi rijedak mikroorganizam sposoban preživjeti gotovo sve standardne protugljivične terapije pa da posljedice za zdravstveni sustav budu ozbiljne.

Istraživanje o ovom slučaju objavljeno je u znanstvenom časopisu Scientific Reports.