Arheolozi u ostali zapanjeni pronalaskom u Jeruzalemu: Stube su vodile u podzemni mrak, a onda su vidjeli dimenzije

Arheolozi koji su provodili rutinska istraživanja prije početka nove gradnje na području kibuca Ramat Rahel u Jeruzalemu očekivali su uobičajen nalaz – nekoliko ulomaka keramike ili ostatke drevnog zida. Umjesto toga, naišli su na otkriće koje ih je ostavilo bez odgovora i otvorilo novu povijesnu zagonetku.
Tijekom iskapanja pronašli su stepenište koje vodi duboko pod zemlju, prema golemom sustavu tunela isklesanih u čvrstoj stijeni. Tunel se proteže više od 45 metara, dok su pojedini prolazi visoki čak pet metara i široki oko tri metra. Tko ga je izgradio, kada je nastao i koja je bila njegova prava svrha, zasad nitko ne može sa sigurnošću reći.
Voditelji iskapanja iz Izraelske uprave za antikvitete, Sivan Mizrahi i Zinovi Matskevič, opisali su trenutak otkrića kao potpuno neočekivan.
„Iskopavanja smo provodili na relativno kamenitom i otvorenom terenu kada smo iznenada naišli na prirodnu krašku šupljinu“, naveli su u službenom priopćenju. „Na naše veliko iznenađenje, kako su radovi napredovali, ta se šupljina pretvorila u dugačak tunel. Dijelovi su i dalje urušeni, tako da tunel još nije otkrio sve svoje tajne.“

Istraživače zapanjile dimenzije podzemnog sustava
Razmjeri cijelog pothvata ostavili su arheologe bez riječi. Već sam način isklesavanja tunela ukazuje na to da je riječ o projektu koji je zahtijevao ozbiljnu organizaciju, velik broj radnika i precizno planiranje.
„Jasno je da su oni koji su isklesali ovaj tunel uložili golem trud, pažljivo planirali radove te raspolagali sposobnostima i resursima potrebnima za ostvarenje takvog cilja“, istaknuli su arheolozi.
No upravo ono najvažnije i dalje ostaje potpuna nepoznanica – čemu je tunel zapravo služio.
Prva teorija brzo je odbačena
Istraživači su isprva pretpostavili da je tunel možda bio dio drevnog akvadukta ili sustava za opskrbu vodom, kojim su stanovnici tog područja dolazili do izvora pitke vode. Međutim, detaljna geološka analiza ubrzo je pokazala da u blizini nema podzemnog izvora vode.
Dodatnu sumnju izazvala je činjenica da zidovi tunela nisu obloženi žbukom ili malterom, što je bila uobičajena praksa kod drevnih vodovodnih sustava kako bi se spriječilo curenje vode.
Nakon toga razmatrana je mogućnost da je podzemni prostor imao poljoprivrednu ili industrijsku namjenu, ali ni za takvu pretpostavku nisu pronađeni konkretni dokazi. Tijekom istraživanja nisu otkriveni artefakti niti objekti koji bi upućivali na proizvodnju, skladištenje ili obradu materijala.
Najizglednija teorija vodi prema vađenju kamena
Trenutačno se najvjerojatnijom smatra pretpostavka da je tunel bio iskapan kako bi se došlo do sloja krede pogodnog za vađenje građevinskog kamena ili proizvodnju vapna.
Arheolozi navode da je unutar sustava pronađen ventilacijski otvor, dok su na podu ostali tragovi isklesanog materijala. Upravo ti detalji upućuju na praktičnu i radnu svrhu prostora.
Ipak, ni ta teorija zasad nije potvrđena. Moguće je i da je cijeli projekt ostao nedovršen te da tunel nikada nije priveden konačnoj namjeni.

Ni starost tunela nije moguće odrediti
Dodatnu misteriju predstavlja činjenica da tijekom iskapanja nije pronađen nijedan predmet koji bi pomogao u određivanju starosti tunela.
„Starost tunela također predstavlja misterij za nas jer nije pronađen čak ni najmanji predmet koji bi mogao ukazati na vrijeme njegova nastanka“, objasnili su arheolozi.
Ipak, položaj nalazišta daje određene tragove. Tunel se nalazi svega nekoliko stotina metara zračne linije od dvaju važnih arheoloških lokaliteta. Jedan od njih je javna građevina iz željeznog doba, odnosno razdoblja Prvog hrama, u naselju Arnona. Drugi je Tel Ramat Rahel, lokalitet na kojem su pronađeni tragovi naseljavanja od željeznog doba pa sve do islamskog razdoblja.
Zbog blizine tih nalazišta istraživači pretpostavljaju da bi tunel mogao biti star između 2500 i 3000 godina. No konačni dokaz još uvijek je skriven ispod zemlje.
„Ponekad i mi ostanemo zapanjeni“
Arheolog Izraelske uprave za antikvitete Amit Re'em izjavio je kako ovakva otkrića pokazuju koliko je povijest Jeruzalema još uvijek neistražena.
„Ovo se otkriće pridružuje mnogim drugim nalazima koji svakodnevno izlaze na vidjelo diljem grada, iz sata u sat“, rekao je Re'em. „Obično imamo objašnjenje za ono što pronađemo, ali ponekad, kao u ovom slučaju, ostanemo zapanjeni i zadivljeni.“
Dok istraživanja još traju, golemi podzemni tunel ispod Jeruzalema ostaje jedna od najvećih novih arheoloških zagonetki u regiji – tajanstveni prolaz čija bi prava svrha mogla zauvijek ostati skrivena u dubinama stijene.