Sendvič je za mnoge ljude jedno od najjednostavnijih i najomiljenijih jela. Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), gotovo 47 posto Amerikanaca svaki dan pojede barem jedan sendvič. Međutim, jedan stručnjak za ljudsku biologiju tvrdi da bi upravo jedna od najčešćih sastavnica sendviča mogla predstavljati problem za zdravlje.

Riječ je o bijelom kruhu, za koji je američki biolog Gary Brecka iznio vrlo kontroverzne tvrdnje. Brecka je poznat kao stručnjak za ljudsku biologiju, suosnivač tvrtke 10X Health System te zagovornik takozvanog „biohakiranja“. Širu je prepoznatljivost stekao svojim radom na području epigenetike, DNK testiranja i funkcionalne medicine, s posebnim fokusom na produljenje životnog vijeka, poboljšanje tjelesnih sposobnosti i optimizaciju zdravlja.

„Što je kruh bjelji, to ste bliže smrti“

Gostujući u podcastu voditelja George Janko, Brecka je iznio upozorenje koje je izazvalo brojne reakcije.

„Što je kruh bjelji, to ste bliže smrti“, rekao je bez zadrške.

Objasnio je da pritom misli na kemikalije koje se koriste za izbjeljivanje brašna u mnogim komercijalnim pekarnicama u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njegovim riječima, pojedine od tih tvari američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) navodi kao toksične.

„Jedini kruh koji jedem je kruh od kiselog tijesta, jer što je kruh bjelji, to ste bliže smrti. Bijeli kruh proizvodi se od brašna koje je tretirano sredstvima za izbjeljivanje. Doslovno izbjeljivačem“, rekao je Brecka.

Na to je voditelj podcasta odgovorio: „Čovječe, ovo zvuči kao šala. Kada to čuješ naglas, zvuči kao da netko u kuhinji pita: 'Kako da otrujemo ovu djecu?' A onda netko odgovori: 'Postaju prestara. Hajdemo pokušati s izbjeljivačem.'“

Brecka tvrdi da prehrambena industrija stvara kronične bolesti

Brecka je potom iznio još kontroverznije tvrdnje o povezanosti prehrambene i farmaceutske industrije.

„Tako je. Novac je u tome da hrana vodi prema lijekovima, zar ne? Ne želite izazvati iznenadnu smrt“, rekao je.

Dodao je kako se, prema njegovu mišljenju, stvara dugotrajno i kronično narušavanje zdravlja koje se potom može liječiti.

„Želite stvoriti dugotrajno, mučno kronično stanje kojim se može upravljati. Želite izazvati upalu kako biste je mogli liječiti protuupalnim lijekovima. Želite izazvati disbiozu crijeva kako biste mogli liječiti mentalne poremećaje koji iz toga proizlaze“, ustvrdio je.

Što je zapravo disbioza crijeva?

Američki Nacionalni institut za zdravlje navodi da je disbioza crijeva stanje u kojem dolazi do neravnoteže mikroorganizama u probavnom sustavu.

Prema NIH-u, takva neravnoteža usko je povezana s mentalnim zdravljem putem dvosmjerne veze između crijeva i mozga.

„Ova neravnoteža potiče neuroinflamaciju i remeti proizvodnju neurotransmitera, poput serotonina i GABA-e, što može pogoršati stanja kao što su depresija, anksioznost i kronični umor“, navodi NIH.

Koristi li se doista izbjeljivač u proizvodnji bijelog kruha?

Iako sama riječ „izbjeljivač“ zvuči zabrinjavajuće, činjenica je da komercijalne pekarnice u SAD-u redovito koriste brašno tretirano kemijskim sredstvima poput benzoil-peroksida ili plina klora.

Ta sredstva služe za uklanjanje prirodnih žućkastih pigmenata iz brašna, poznatih kao ksantofili, te za ubrzano „starenje“ tijesta.

Zahvaljujući tom kemijskom procesu ubrzava se razvoj glutena, a rezultat je mekša tekstura kruha i ujednačena, izrazito bijela unutrašnjost koja je posebno poželjna u industrijskoj proizvodnji.

Važno je istaknuti da je takav postupak izbjeljivanja brašna zabranjen u Europi.

Zašto se bijeli kruh često svrstava među ultraprerađene proizvode?

Prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje, mnoge vrste komercijalnog bijelog kruha koje se prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama smatraju se ultraprerađenom hranom.

Tijekom proizvodnje iz zrna se uklanjaju mekinje i klica, dijelovi koji sadrže velik dio hranjivih tvari, vitamina i minerala.

Osim toga, proizvođači često dodaju dodatne sastojke poput kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze, većih količina soli te različitih poboljšivača tijesta kako bi produljili rok trajanja proizvoda i poboljšali njegovu teksturu.

Zbog toga stručnjaci često upozoravaju da nutritivna vrijednost industrijski proizvedenog bijelog kruha može biti znatno niža u usporedbi s manje prerađenim vrstama kruha, iako se mišljenja o njegovu stvarnom utjecaju na zdravlje i dalje razlikuju.

Rasprava koju je potaknuo Gary Brecka ponovno je otvorila pitanje koliko suvremena prehrana, posebno visokoprerađeni proizvodi, utječe na dugoročno zdravlje te trebaju li potrošači pažljivije proučavati sastav namirnica koje svakodnevno konzumiraju.