Četrdeset i četiri vodeća svjetska klimatska znanstvenika, uključujući klimatologa Michaela Manna sa Sveučilišta Pennsylvania, uputili su hitan apel nordijskim donositeljima odluka kako bi skrenuli pozornost na potencijalno "razorni" kolaps ključnih oceanskih struja u Atlantskom oceanu. U otvorenom pismu, objavljenom 21. listopada, znanstvenici naglašavaju da su rizici slabljenja oceanske cirkulacije u Atlantiku podcijenjeni te da je potrebna hitna akcija.

U središtu pozornosti nalazi se Atlantska meridionalna obrtajna cirkulacija (AMOC), divovski oceanski sustav koji uključuje Golfski tok, ključan za prijenos topline prema sjevernoj hemisferi. Istraživanja pokazuju kako se AMOC usporava, a zbog globalnog zatopljenja mogla bi uskoro doseći kritičnu točku, što bi dovelo do kaosa u Zemljinom klimatskom sustavu.

"Takva promjena u oceanskoj cirkulaciji imala bi razorne i nepovratne posljedice, posebice za nordijske zemlje, ali i za druge dijelove svijeta," upozoravaju znanstvenici u pismu. Nordijske zemlje, uključujući Dansku, Island, Norvešku, Finsku i Švedsku, bile bi izložene velikom hlađenju i ekstremnim vremenskim uvjetima.

Doći će do ozbiljnih poremećaja

Jedna od posljedica kolapsa AMOC-a bila bi proširenje i produbljenje "hladne točke" koja se već razvila iznad istočnog dijela Sjevernog Atlantika zbog usporavanja struja koje prenose toplinu. Ovo bi moglo izazvati ozbiljne klimatske poremećaje diljem sjeverne hemisfere, ugroziti poljoprivredu u sjeverozapadnoj Europi i potaknuti daljnje povišenje razine mora uzduž američke atlantske obale.

Prema pismu, kolaps AMOC-a također bi izazvao pomicanje tropskih monsuna prema jugu, što bi imalo katastrofalne posljedice za poljoprivredu i ekosustave. Zaustavljanje oceanske cirkulacije dovelo bi do ozbiljnih poremećaja u morskim ekosustavima i ribarstvu, naglašavaju znanstvenici.

Kolaps Golfske struje ostavit će katastrofalne posljedice: Znanstvenici otkrili što će nam se sve dogoditi

Unatoč hitnosti situacije, točni vremenski okviri kolapsa AMOC-a i dalje su nejasni. Znanstvenici upozoravaju da, bez odlučnih klimatskih mjera, kolaps AMOC-a može nastupiti već u sljedećih nekoliko desetljeća. Međutim, posljednje izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) procjenjuje s "umjerenom sigurnošću" da se AMOC neće urušiti prije 2100. godine. Znanstvenici koji stoje iza pisma smatraju da je ta procjena previše optimistična i da podcjenjuje stvarni rizik.

Treba ozbiljno razmotriti apel

"Svrha ovog pisma je skrenuti pozornost na to da samo 'umjerena sigurnost' u to da AMOC neće kolabirati nije nimalo umirujuća, te jasno ostavlja mogućnost kolapsa tijekom ovog stoljeća," ističu znanstvenici. "Čak i s umjerenom vjerojatnošću, budući da bi posljedice bile katastrofalne i dugotrajne za cijeli svijet, vjerujemo da treba poduzeti više kako bi se minimizirao taj rizik."

Pismo je upućeno Nordijskom vijeću ministara, međuvladinom forumu zaduženom za promicanje suradnje među nordijskim zemljama. Znanstvenici pozivaju političare da ozbiljno razmotre rizike koje donosi kolaps AMOC-a te da povećaju pritisak na međunarodne partnere kako bi ostali posvećeni ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijske razine.

Ovaj apel dolazi u ključnom trenutku kada se globalne klimatske promjene ubrzavaju, a znanstvenici naglašavaju da je hitna akcija neophodna kako bi se spriječile nepovratne posljedice na globalni klimatski sustav.