Ovo ljeto velike dijelove Arktika zahvatili su požari, jedni od najgorih u nedavnoj povijesti, nakon razdoblja izuzetno vrućeg i suhog vremena. Posebno su pogođeni dijelovi ruske Republike Sakha, poznate i kao Sibir, gdje je prosječna godišnja temperatura -7,5°C. Čak i tijekom ljetnih mjeseci, prosječne temperature su između 0°C i 10°C.

Iako je ovaj dio planeta obično hladan, regija je posljednjih godina svjedočila neobično toplim temperaturama i čestim požarima, osobito tijekom ljeta 2021. godine. Najnoviji podaci iz Europske unije, točnije Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS), pokazuju da su sibirski požari u lipnju 2024. godine ispuštali 6,8 megatona ugljičnih emisija, što je treći najveći iznos u posljednja dva desetljeća, iza lipnja 2020. i 2019. godine, koji su zabilježili 16,3 i 13,8 megatona ugljičnih emisija.

Toplije i sušnije ljeto

"U nadzoru emisija požara koji provodimo u CAMS-u, posebnu pozornost posvećujemo visokim sjevernim geografskim širinama i Arktiku tijekom ljetnih mjeseci. Emisije požara na Arktiku bile su na prilično uobičajenim razinama posljednja tri ljeta, ali smo primijetili da su se nedavni požari razvili nakon toplijih i sušnijih uvjeta, sličnih onima koji su izazvali raširene požare 2019. i 2020. godine," izjavio je Mark Parrington, viši znanstvenik u Copernicus Atmosphere Monitoring Service.

"Ovo je treći put od 2019. godine da svjedočimo značajnim požarima na Arktiku, što pokazuje da je ovaj sjeveroistočni dio Arktika doživio najveći porast ekstremnih požara u posljednja dva desetljeća," dodao je Parrington.

Klimatske promjene

Nedavni požari ne mogu se odvojiti od širokog trenda globalnih klimatskih promjena koje uzrokuju da se Arktik zagrijava barem četiri puta brže od ostatka planeta. Iako Arktik trenutno najviše osjeća ove promjene, to bi moglo biti upozorenje za ostatak svijeta.

"Arktik je nulta točka za klimatske promjene, a sve češći požari u Sibiru su jasan znak upozorenja da se ovaj ključni sustav približava opasnim klimatskim prijelomnim točkama. Ono što se događa na Arktiku ne ostaje tamo – promjene na Arktiku povećavaju rizike na globalnoj razini za sve nas. Ovi požari su vapaj za hitnom akcijom," komentirala je Gail Whiteman, profesorica na Sveučilištu Exeter i osnivačica Arctic Basecampa, prenosi IFL Science.

Požari u Južnoj Americi

Požari također bjesne na drugoj strani Zemlje, u Južnoj Americi. Promatranja CAMS-a pokazuju da je aktivnost požara u močvarama Pantanal – najvećim tropskim močvarama na svijetu koje se nalaze u Brazilu, Boliviji i Paragvaju – najintenzivnija u posljednja dva desetljeća, nakon izrazito suhe kišne sezone.

Dok Arktik gori, svijet svjedoči kako klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti dovode do razaranja prirodnih staništa, naglašavajući hitnu potrebu za globalnim djelovanjem u borbi protiv klimatskih promjena.