Iako su kamatne stope na oročenu štednju u Hrvatskoj porasle te u pojedinim bankama dosežu i 2,3 % za oročenje od 10.000 eura na godinu dana, stvarna vrijednost štednje i dalje je ugrožena inflacijom. Naime, inflacija je u lipnju 2025. iznosila 3,7 %, što znači da štednja u banci i dalje gubi na vrijednosti – iako sporije nego ranije, prenosi Dnevno.hr.

U takvom kontekstu, dio građana okreće se burzama, no volatilnost tržišta kapitala mnoge odvraća od rizika. Sve više Hrvata stoga razmatra ulaganje u državne obveznice, koje se nameću kao stabilnija alternativa.

Europske obveznice: Sigurnost s predvidivim prinosom

Unatoč nestabilnosti na globalnim financijskim tržištima, europske državne obveznice ostaju jedno od najsigurnijih ulaganja za one koji žele očuvati kapital i ostvariti određeni prinos bez visokog rizika.

Primjerice, njemačke desetogodišnje obveznice trenutačno nude prinos od 2,70 %, što je ujedno i najniži prinos u EU. Njemačka je i dalje referentna zemlja za procjenu rizika, pa je njezin spread (razlika u prinosu u odnosu na druge zemlje) – nula.

Koliko nude hrvatske obveznice?

Prema podacima Ministarstva financija, hrvatske državne obveznice imaju konkurentne prinose, ovisno o roku dospijeća:

Obveznice dospijeća 2027.: prinos do dospijeća 2,65 %

Obveznice dospijeća 2030.: prinos 3,05 %

Za domaće ulagače, osobito one konzervativnije, hrvatske obveznice nude solidan povrat uz relativno nizak rizik.

Rumunjske obveznice – privlačne, ali rizične

Na hrvatskom Redditu nedavno je jedan korisnik upitao isplati li se uložiti u rumunjske državne obveznice putem fonda InterCapital Romania Govt Bond 5–10 YR UCITS ETF dostupan u aplikaciji Genius. Iako mu prinos od 7,4 % godišnje djeluje "predobro da bi bilo istinito", zanimalo ga je ima li netko iskustva.

“Znam da fond ima godišnji trošak (TER) od 1,1 %, pa kad to oduzmeš, ostaje neto prinos oko 5,7–6,3 % godišnje, što nije loše. Je li meni ovo samo tako izgleda super?”, napisao je.

Međutim, većina korisnika odgovorila mu je s oprezom: “Rumunjska je ekonomski u banani. Ja osobno ne ulažem niti planiram, ali tko voli – nek’ izvoli. Izloženo je riziku pa je zato prinos viši.”

Kome se isplati uložiti: Belgija, Francuska, Španjolska ili Italija?

Među stabilnijim, ali i dalje profitabilnim opcijama, ističu se sljedeće europske zemlje: Belgija: prinos 3,25 %, spread 55, Francuska: 3,38 %, spread 68, Španjolska: 3,31 %, spread 62, Italija: 3,58 %, spread 88.

Italija, iako nudi veći prinos, i dalje spada u gospodarski razvijene zemlje eurozone te ima relativno stabilan kreditni rejting, zbog čega bi mogla biti privlačna hrvatskim ulagačima koji traže ravnotežu između sigurnosti i zarade.

Viši prinos, veći rizik: Mađarska i Češka

Za ulagače spremne na veći rizik, najzanimljivije su obveznice iz srednje i istočne Europe: Češka: prinos 4,37 %, spread 168 Mađarska: prinos 7,08 %, spread 438

Obje zemlje nude vrlo visoke prinose, no i viši politički, ekonomski i valutni rizik. Mađarska se tako izdvaja kao najisplativija, ali i najnesigurnija opcija.

Ulaganje ili štednja? Ne zaboravite osnovno pravilo

Bez obzira odlučujete li se na oročenu štednju, ulaganje u državne obveznice ili fondove, jedno ekonomsko pravilo uvijek vrijedi: “Ne stavljajte sva jaja u istu košaru.”

Raznolikost ulaganja smanjuje ukupni rizik i štiti vaš kapital u slučaju tržišnih šokova. Prije donošenja odluke, važno je temeljito se informirati i procijeniti vlastitu toleranciju na rizik.

U vremenima inflacije, svaka strategija koja barem očuva vrijednost novca – bila to štednja, obveznice ili diverzificirani ETF-ovi – bolja je od pasivnog promatranja kako vaša kupovna moć nestaje.