Kada je riječ o zdravlju, postoji niz čimbenika koji mogu utjecati na razvoj različitih bolesti. Na neke od njih utječe način života, poput prehrane, tjelesne aktivnosti ili tjelesne težine, dok se druge mogu pojaviti zbog slučajnih okolnosti. Ipak, jedan od ključnih čimbenika koji određuje našu sklonost određenim zdravstvenim problemima jest genetika.

Drugim riječima, ako su vaši roditelji ili djedovi i bake imali određenu bolest, postoji veća vjerojatnost da ćete se i sami susresti s tim problemom u usporedbi s osobama u čijoj obitelji takvih bolesti nije bilo.

Naravno, to ne znači da će osoba čiji su roditelji imali neku bolest sigurno oboljeti, niti da će oni bez takve obiteljske povijesti biti potpuno pošteđeni. Međutim, nasljedni čimbenici mogu značajno povećati rizik.

Liječnica Clair Grainger iz platforme Superdrug Online Doctor izdvojila je tri zdravstvena stanja kod kojih genetika može imati posebno važnu ulogu.

Dijabetes: kombinacija genetike i načina života

Dijabetes je jedno od najčešćih kroničnih stanja koje može biti povezano s nasljednim čimbenicima. Postoje dvije glavne vrste ove bolesti, a jedna od njih povezana je s kombinacijom genetike i životnih navika, dok je druga posljedica autoimunog poremećaja.

Dr. Grainger objašnjava kako je dijabetes tipa 2 među najčešćim bolestima koje imaju nasljednu komponentu.

“Dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih stanja koje ima nasljednu komponentu. Iako čimbenici načina života poput prehrane, tjelesne težine i tjelesne aktivnosti imaju značajnu ulogu, genetika može povećati sklonost razvoju bolesti”, rekla je.

Ipak, naglašava da nasljeđe ne znači nužno da će se bolest sigurno razviti. “To ne znači da je bolest neizbježna, ali znači da biste trebali biti proaktivni kada je riječ o redovitim zdravstvenim pregledima, održavanju zdrave tjelesne težine i praćenju simptoma poput pojačane žeđi, umora ili učestalog mokrenja”, dodala je.

Astma često postoji u obiteljskoj anamnezi

Astma je još jedno stanje koje se često javlja unutar iste obitelji. Riječ je o bolesti koja utječe na dišne putove i može uzrokovati osjećaj stezanja u prsima, kašalj, zviždanje pri disanju i poteškoće s disanjem.

Težina simptoma može se znatno razlikovati – kod nekih ljudi astma je relativno blaga, dok kod drugih može biti vrlo ozbiljna.

Dr. Grainger naglašava da genetika ima snažan utjecaj na pojavu ove bolesti. “Astma je još jedno stanje koje se često pojavljuje u obiteljima. Istraživanja pokazuju da je kod djece veća vjerojatnost razvoja astme ako jedan ili oba roditelja imaju tu bolest. Astma ima snažnu genetsku komponentu”, istaknula je.

Osim same astme, nasljedni čimbenici mogu povećati i rizik od drugih srodnih zdravstvenih problema. “Ako vaši roditelji imaju astmu, peludnu hunjavicu ili ekcem, postoji veća vjerojatnost da ćete razviti respiratorna ili alergijska stanja. Rano postavljanje dijagnoze i odgovarajući plan liječenja mogu značajno poboljšati kvalitetu života”, objasnila je liječnica.

Akne nisu samo problem tinejdžera

Mnogi ljudi vjeruju da su akne problem koji pogađa isključivo adolescente, no stvarnost je često drukčija. Kod brojnih osoba ovaj problem može potrajati i u odrasloj dobi. Na pojavu akni mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući prehranu i druge životne navike, ali genetika također ima važnu ulogu.

Dr. Grainger upozorava da se akne često pogrešno shvaćaju kao prolazna faza tijekom adolescencije. “Akne se često smatraju svojevrsnim obredom odrastanja tijekom adolescencije, ali genetika može igrati značajnu ulogu u tome tko će ih razviti i koliko će biti izražene”, rekla je.

Dodaje da mnogi ljudi nisu svjesni da se ovaj problem može prenositi unutar obitelji. “Mnogi ne znaju da se akne mogu pojavljivati unutar obitelji. Ako su vaši roditelji imali dugotrajne akne ili akne u odrasloj dobi, postoji veća vjerojatnost da ćete ih imati i vi. Genetika može utjecati na sve, od količine masnoće koju koža proizvodi do načina na koji reagira na bakterije i upalne procese”, zaključila je liječnica.