Fake news. Lažna vijest. U rekordnom roku, ovaj je termin od opisa fenomena na društvenim mrežama prerastao u novinarski klišej i političku poštapalicu. Kako je nastao termin 'fake news' ili 'lažna vijest'? Sredinom 2016. godine Craig Silverman iz Buzzfeeda primijetio je struju potpuno izmišljenih vijesti koje su potjecale iz malog grada u istočnoj Europi. 

Svi ti portali s lažnim vijestima bili su registrirani u istom gradu u Makedoniji, grad Veles. Počeli su istraživati, i kratko prije izbora u SAD-u, pronašli su oko 140 portala s lažnim vijestima koje su bili jako popularne na Facebooku.

Iako ovi mladi ljudi iz Velesa možda i nisu bili pretjerano zainteresirani za američku politiku, zarađivali su popriličnu svotu novca na Facebooku. Predsjednički izbori u Americi, posebno sam Donald Trump i dalje su vruća tema na društvenim mrežama. 'Papa Franjo šokirao svijet, podržao Donalda Trumpa', jedna je od najpoznatijih lažnih vijesti za vrijeme izbora 2016.

Po nekima, jedino što je moglo objasniti šokantnu pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima bile su upravo lažne vijesti. Ta fraza sada evocira mnogo više od želje za zaradom malo lake love makedonskih tinejdžera. 

2016. godine je Hillary Clinton održala govor o 'epidemiji zloćudnih lažnih vijesti i lažne propagande koja je preplavila društvene mreže'. Neki novinari povezali su njen govor s aferom 'Pizzagate' -  glasinom kako ispod pizzerie u Washingtonu drže robove za sex. Ova afera završila je nekoliko dana prije govora Hillary Clinton kada je čovjek naoružan puškom upao u pizzeriu. Srećom, nitko nije ozlijeđen, a čovjek je uhićen i osuđen na 4 godine zatvora.

Samo par mjeseci kasnije, termin je preuzeo i sam Trump. Nakon što mu je novinar Jim Acosta sa CNN-a postavio pitanje, Trump je odgovorio: 'Ti si lažna vijest'. Otprilike u to isto vrijeme, Trump je tu frazu počeo opetovano ponavljati na Twitteru. Već 2018. godine ta fraza je na Twitteru upotrijebljena oko dva milijuna puta. 

Termin 'lažna vijest' sada škodi i inače vjerodostojnim izdavačkim i televizijskim kućama. Google i Facebook već sada imaju puno više zaposlenika koji pregledavaju sadržaj, kako bi lažni i ilegalni sadržaj skinuli sa svojih platformi. 

Ne radi se tu samo o politici ili glasinama o raznim svjetskim zvijezdama. Čak i sada, tijekom ove pandemije, gomila 'lažnih vijesti' guši medijski prostor i istinite informacije.

Kada je potres pogodio Zagreb, u vrlo kratkom roku proširila se lažna vijest kako će se isto jutro u 10:00 sati dogoditi još razorniji potres. Ova lažna vijest rezultirala je panikom, paničnim zvanjem voljenih da im se prenese vijest, izlaženje iz kuća usred epidemije i karantene te ljudskim najdubljim strahom. 

Iz istog potresa, fotografije preplašenih žena s bebama ispred Petrove bolnice podijeljena je u jednoj grupi kao fotografija iz Italije u kojoj više nema mjesta u bolnicama.

Lažne vijesti nisu samo zlobne i nepravedne, one su opasne. Opasne za naše živote, za naše zdravlje i našu budućnost. 

Koja je definicija lažnih vijesti?

Lažne vijesti su vijesti, priče ili hoaxovi, stvorene kako bi namjerno dezinformirale ili prevarile čitatelje. Obično se lažne vijesti stvaraju kako bi se utjecalo na mišljenje čitatelja, progurala neka politička agenda ili stvorila zabuna. Lažne vijesti zavarat će ljude, jer su plasirane na portalima koji izgledaju vjerodostojno, ili koriste slična imena i domene kao vjerodostojni news portali. Kada se zapitate zašto bi netko osmislio i proširio neku lažnu vijest koja nema očite koristi za nikoga, samo pomislite koliko ima psihičkih bolesnika koje zabavlja širiti strah i paniku. Osim toga, postoje ljudi koji to rade iz čiste dosade, da se mogu smijati drugim ljudima kako su glupi i naivni.

Tri elementa lažnih vijesti: nepovjerenje, dezinformacija i manipulacija.

Tipovi lažnih vijesti?

1. Clickbait

Ovo su objave koje su izrađene kako bi privukle što više posjetitelja i podigle prihod od oglašavanja određenih webstranica. Clickbait objave koriste senzacionalističke naslove kako bi privukle pozornost čitatelja i generirale gomilu klikova na web, obično na štetu istine ili točnosti. 

Kod nas ih možete pronaći na svakom koraku, pa evo i primjera:

Dapače, na Facebooku ima stranica posvećena razotkrivanju clickbaita, zove se Hejt za klikbejt:

2. Propaganda

Objave koje su izrađene kako bi namjerno obmanule publiku, promovirale pristrane ideje ili određene političke ciljeve. Recimo, Pernar ima poprilično nevjerojatne ideje i koristi društvene mreže kako bi ih propagirao. 

Odličan primjer propagande s ciljem da se ocrni voditelj emisije 'Nedjeljom u 2' - Na Facebook stranici Velimira Bujaneca svanuo je skraćeni video iz Stankovićeve emisije gdje ispada da on mrzi hrvatsku reprezentaciju i sukladno tim, sve hrvatsko. Video je imao preko 50 000 pregleda, iako je u potpunosti uzet izvan konteksta.

 

3. Satira/parodija

Popriličan broj stranica i profila na društvenim mrežama objavljuju lažne vijesti kako bi zabavile i nasmijale svoje čitatelje. Kod nas je najpopularniji NewsBar.

4. Traljavo novinarstvo

Ponekad novinari mogu objaviti priču, a da prije objave nisu provjerili sve činjenice, što na kraju može obmanuti čitatelje. 

5. Obmanjujući naslovi

Objave koje nisu potpuno lažne mogu biti iskrivljene koristeći obmanjujuće ili senzacionalističke naslove. Ovakvi tipovi vijesti mogu se jako brzo proširiti društvenim mrežama, obzirom da se samo vide naslovi i mali dio (snippet) punog članka. 

6. Pristrane/naklonjene vijesti

Mnoge ljude privlače one vijesti koje potvrđuju njihova vlastita uvjerenja, a oni koji stvaraju lažne vijesti vrebaju na ovim uvjerenjima. Društvene mreže prikazat će vam te vijesti i članke, jer vam prikazuju sadržaj baziran na vašim personaliziranim pretragama.

Fake news u Hrvatskoj

Kao ni na koronavirus, Hrvatska nije otporna na fake news - no dobro se nosimo s njima. Nismo prevelika zemlja i neke laži i dezinformacije brzo izađu na vidjelo.

Kad pričamo o fake news, velika količina tih lažnih vijesti odnose se na politiku i izbore - što je jasno vidljivo u popisu 10 fake news s Facebooka koje je vidjelo najviše ljudi.

 No u krizna vremena i doba potresa i pandemija, sa svim nevoljama na površinu Lijepe naše ispliva i masa članaka, slika, video i audio zapisa koji mogu brzinom svjetlosti napraviti paniku na nacionalnoj razini. 

Whatsapp je postao popularan kanal za širenje lažnih vijesti, vjerojatno zato što je vrlo osoban i primatelji informacija ih dobivaju od poznatih osoba. 

Ovaj audio zapis je vjerojatno mnogo vas dobilo putem Whatsappa. Moguće je i da ste ga podijelili, što nije vaša krivnja, vjerojatno ste htjeli dobro onima kojima ste to poslali dalje. No jako je važno, posebno u ovakvim situacijama, shvaćati kako ovakva poruka može utjecati na nekoga psihološki.

Iz nepoznatog razloga, ljudi vole dijeliti ovakve poruke kad je u pitanju bolest ili zaraza neke vrste:

U IZRAELU NEMA SMRTI OD C-19!

'' Rekao im je super vijest ... Ovako je stigla i evo kako je šaljem.

Postignut je lijek za virus Covid-19 ili način za njegovo uklanjanje. Iz Izraela dolaze informacije da ovaj virus tamo nije uzrokovao smrt.
Recept je jednostavan 
1. Limun? ?
2. Soda bikarbona ?
Miješajte i pijte kao vrući čaj ? svako popodne, djelovanje limuna s toplom soda bikarbonom ♨ odmah ubija virus ? potpuno ga eliminira iz tijela. Te dvije komponente alkaliziraju imunološki sustav, jer kada padne noć sustav postaje kiseli i obrana je niža.
Zbog toga je narod Izraela opušten zbog ovog virusa. Svi u Izraelu noću piju šalicu vruće vode s limunom i malo sode bikarbone, jer to dokazano ubija virus.  Dijelim ga sa svom obitelji i prijateljima, tako da nitko od nas ne dobije virus. Prepuštam to vašim kriterijima.??
Molim vas proslijedite to odmah''

Iako djeluje kao poruka pozitivnog karaktera, ovakve tvrdnje šire neznanje i stvaraju pomutnju - možda netko neće otići liječniku jer svaki dan pije soda bikarbonu i limun, a bio je u kontaktu sa zaraženima.

Primjerice u slučaju Koronavirusa, pouzdane statistike možete pročitati na stranici Worldometers. Kako ćete znati jesu li podaci istiniti? Pronađete Hrvatsku na popisu i usporedite podatke s onim službenim podacima koji se nalaze na domaćim portalima (npr. Index, Dnevnik, 24sata, Jutarnji). Ukoliko su točni, možete pretpostaviti da su točni i podaci za druge zemlje.

Od kad je iskovan izraz ‘fake news’, poznati svjetski mediji su povećali oprez od bilo koje vrste lažnih vijesti, iako ih ni prije nisu imali. Isto vrijedi za medije u Hrvatskoj, iako većina naših medija vijesti povlači iz svjetskih medija - osim vijesti iz Hrvatske, naravno.

Za kontrolu vijesti iz Hrvatske, postoje stranice poput Faktografa koji pružaju javnosti samo provjerene informacije i službeni su član IFCN-a (International Fact-Checking Network).

No kako se onda Hrvatska nalazi među zemljama s najvećim brojem lažnih vijesti?

Statistika iz 2018. nam govori da se Hrvati susreću sa lažnim vijestima na dnevnoj bazi češće nego većina ostalih Europskih zemalja. 

U Hrvatskoj je najveći problem medijska pismenost, što mnogi pripisuju velikom broju ruralnih područja i pretežito starijem stanovništvu.

Kako to promijeniti? Medijska pismenost polako, ali sigurno postaje sve važnija u obrazovnom sustavu i razvija se sve više materijala koji mogu biti od pomoći profesorima, učenicima, čak i roditeljima. Možete ih pronaći na portalu kojeg su napravili UNICEF i Agencija za elektroničke medije -  Medijskapismenost.hr.

Velik korak u borbi protiv lažnih vijesti napravio je i Radoslav Dejanović u suradnji s DZNAP-om  (Društvo Za Zaštitu Novinarskih Autorskih Prava) kad je izdao priručnik za provjeru informacija iz medija. Dokument je u PDF-u i dostupan je svima za čitanje i preuzimanje.

U nastavku pročitajte tehnike za otkrivanje lažnih vijesti koje sami možete momentalno početi primjenjivati.

Kako prepoznati lažne vijesti

Pošto su već u lažnim vijestima pisane knjige, možete pretpostaviti da ih nije uvijek najlakše prepoznati. Lažne vijesti mogu djelovati i više nego vjerodostojno, čak ih mogu prenijeti i inače pouzdani mediji kojima vjerujete - ne nužno njihovom krivicom.

Primjerice The Sun - tabloid popularan u Velikoj Britaniji kojeg naši mediji često koriste kao inspiraciju, često ima vijesti upitne pouzdanosti.

Jedna od pametnih stvari koje možete učiniti je izguglati informaciju koju ste dobili i vrlo brzo ćete vidjeti koliko je točna. Dobra ideja je guglati na engleskom i uz pojam koji tražite napisati riječ "fake" (eng. lažan), te će vam se prikazati članci koji raskrinkavaju laže vijesti.

Infografika IFLA-e (International Federation of Library Associations and Institutions) navodi 8 stvari koje morate provjeriti ako želite biti sigurni da je informacija točna. 

Europski parlament također je dao nekoliko smjernica za prepoznavanje ‘fake news’.

Kako prijaviti lažnu vijest na Facebooku?

Ako je lažna vijest u Facebook objavi, procedura je sljedeća:

U gornjem desnom kutu objave, stisnete na 3 točkice, nakon čega će vam se otvoriti ovaj kvadrat.

Stisnite na ‘report post’ ili na hrvatskom ‘prijavite objavu’

Nakon što to stisnete, otvorit će vam se novi prozor u kojem morate označiti zašto prijavljujete objavu.

Ako se radi o lažnoj vijesti, označite ‘false news’ ili na hrvatskom ‘lažne vijesti’.

Predlažemo da ovaj članak pošaljete svakoj osobi koja ne zna prepoznati lažne vijesti, kako bi se njihovo širenje srezalo u korijenu.