Mediteranska prehrana već je dugo poznata po svojim dobrobitima za zdravlje, no sve više istraživanja pozornost usmjerava i na njezinu sjevernjačku inačicu. Prehrana temeljena na masnoj ribi, zobi, raži, bobičastom voću i lokalno uzgojenim namirnicama mogla bi biti povezana s manjim rizikom od prerane smrti. Nova studija iz Danske procijenila je koliko bi takav način prehrane mogao utjecati na dugovječnost tijekom 24 godine, a prethodna istraživanja pokazala su i povoljne učinke na masnoću u jetri, tjelesnu masu i regulaciju šećera u krvi.

Većina ljudi čula je za mediteransku prehranu i njezine brojne zdravstvene prednosti, ali postoji i drugi europski način prehrane koji bi mogao pridonijeti duljem životu. Riječ je o nordijskoj prehrani, koja se temelji na tradicionalnim namirnicama Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske.

Premda dijeli mnogo sličnosti s mediteranskim načinom prehrane, nordijska prehrana prilagođena je namirnicama i prehrambenim navikama karakterističnima za hladnija područja sjeverne Europe. Zbog toga je nazivaju i „mediteranskom prehranom sjevera”.

Njezin je naglasak ponajprije na namirnicama biljnog podrijetla, ali i na tradicionalnim proizvodima koji se već dugo konzumiraju u nordijskim zemljama. Među njima se ističu masna riba, korjenasto povrće, cjelovite žitarice, jabuke i bobičasto voće.

Umjesto maslinova ulja, prednost se daje ulju uljane repice, dok se zob i raž češće biraju umjesto pšenice i riže. Kad je riječ o voću, prednost imaju kruške i jabuke, a ne citrusi poput naranči ili tropsko voće poput banana.

Sada je novo istraživanje dodatno pridonijelo sve većem broju dokaza da bi zdrav nordijski način prehrane mogao biti povezan s duljim životom.

Istraživanje pratilo zdravstvene podatke više od 64.000 ljudi

Istraživači iz Danske analizirali su zdravstvene podatke više od 64.000 sredovječnih i starijih odraslih osoba u Švedskoj. Na temelju tih podataka osmislili su statističku analizu kojom su nastojali oponašati dugoročno randomizirano ispitivanje, odnosno istraživanje u kojem se uspoređuju različiti prehrambeni pristupi.

Takav pristup omogućio im je procjenu mogućih dugoročnih posljedica nordijske prehrane bez potrebe da desetljećima čekaju završetak stvarnog kliničkog ispitivanja.

Rezultati njihove analize upućuju na to da bi dosljedno pridržavanje zdrave nordijske prehrane moglo znatno utjecati na rizik od smrti tijekom razdoblja od 24 godine. Usporedba je pokazala razliku u procijenjenom riziku od smrti od bilo kojeg uzroka, premda veličina te razlike ovisi o prehrambenom obrascu s kojim se nordijska prehrana uspoređuje.

Studija je objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

Njezini rezultati podupiru zaključke sustavnog pregleda istraživanja iz 2025. godine. U tom je pregledu utvrđeno da su osobe čije su prehrambene navike više odgovarale nordijskom načinu prehrane imale manji rizik od smrti od svih uzroka, smrti zbog kardiovaskularnih bolesti i smrti od raka u usporedbi s osobama koje su se takvog načina prehrane manje pridržavale.

Ipak, potrebno je naglasiti da povezanost između prehrambenih navika i smrtnosti sama po sebi ne dokazuje da je upravo prehrana uzrokovala razlike u zdravstvenim ishodima. Na rezultate mogu utjecati i drugi čimbenici, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja.

Rizik od smrti bio je četiri do šest posto manji

Jedan od najvažnijih nalaza danske studije odnosi se na procijenjeni rizik od smrti tijekom sljedeća 24 godine.

U usporedbi s općim prehrambenim i zdravstvenim preporukama, zdrava nordijska prehrana bila je povezana s četiri posto manjim rizikom od smrti od bilo kojeg uzroka. U usporedbi sa situacijom u kojoj se ne uvodi nikakva prehrambena intervencija, procijenjeni rizik bio je šest posto manji.

Te brojke predstavljaju relativne razlike u procijenjenom riziku, a ne jamstvo da će pojedinac živjeti određeni broj godina dulje. Drugim riječima, istraživanje upućuje na moguću dugoročnu korist takvog načina prehrane, ali ne može predvidjeti koliko će točno produljiti život određene osobe.

Zanimljivo je da istraživači nisu utvrdili jasnu razliku u riziku od ozbiljnih ishoda povezanih s bolestima jetre kada su zdravu nordijsku prehranu usporedili s nordijskim zdravstvenim preporukama iz 2023. godine.

To znači da potencijalne koristi nisu bile jednake za sve promatrane zdravstvene ishode. Dok su procjene upućivale na niži rizik od smrti od svih uzroka, nije pronađen jednako jasan dokaz o smanjenju ozbiljnih posljedica bolesti jetre.

Prethodno istraživanje pokazalo poboljšanja kod osoba s dijabetesom

Nova danska studija djelomično podupire i rezultate nedavnog randomiziranog kontroliranog ispitivanja provedenog među odraslim osobama u Švedskoj koje su imale predijabetes ili dijabetes tipa 2.

Sudionici su promijenili neke od svojih uobičajenih prehrambenih navika. Bijeli kruh i tjesteninu zamijenili su kašama od žitarica i raženim kruhom, a maslac uljem uljane repice. U prehranu su uključili i lokalno uzgojene namirnice poput jabuka, bobičastog voća i kupusa, kao i masnu ribu, primjerice losos.

Osobe koje su se pridržavale zdrave nordijske prehrane ostvarile su bolje rezultate u nekoliko važnih zdravstvenih pokazatelja od onih predviđenih nordijskim prehrambenim preporukama iz 2012. godine. Poboljšanja su zabilježena u količini masnoće u jetri, pokazateljima jetrenih enzima, tjelesnoj masi, razini glukoze u krvi i pokazateljima masnoća u krvi.

Ulf Risérus sa Sveučilišta u Uppsali u Švedskoj, glavni autor tog randomiziranog ispitivanja, još je 2025. godine istaknuo koliko su rezultati bili značajni za sudionike s dijabetesom.

„Zdrava nordijska prehrana dala je najbolje rezultate kod sudionika istraživanja koji su imali dijabetes. Količina masnoće u njihovoj jetri smanjila se za nešto više od 20 posto, a regulacija šećera u krvi poboljšala se tijekom jedne godine”, izjavio je Risérus.

Dodao je da je više od polovice sudionika postiglo i povlačenje masne bolesti jetre.

„Više od polovice sudionika također je postiglo povlačenje masne bolesti jetre. Zbog toga su ovi rezultati jednako važni za osobe s nealkoholnom masnom bolešću jetre kao i za one s dijabetesom tipa 2”, rekao je.

Takvi rezultati upućuju na to da bi nordijska prehrana mogla biti korisna ne samo za opće zdravlje nego i za određene metaboličke poremećaje. Međutim, poboljšanja zabilježena u jednom ispitivanju ne znače da će svaka osoba s dijabetesom ili masnom jetrom postići jednake rezultate.

Zašto o nordijskoj prehrani još uvijek znamo manje nego o mediteranskoj?

Unatoč ohrabrujućim rezultatima, znanstvenih istraživanja o dugoročnim zdravstvenim učincima nordijske prehrane još je znatno manje nego onih o mediteranskoj prehrani.

Proučavanje učinaka prehrane na dugovječnost posebno je zahtjevno jer su za pouzdane zaključke često potrebna dugogodišnja praćenja velikog broja ljudi. Istraživači pritom moraju uzeti u obzir i promjene životnih navika, zdravstvenog stanja te druge čimbenike koji mogu utjecati na rezultate.

Dansko istraživanje zato nije kliničko ispitivanje u kojem su sudionici tijekom 24 godine stvarno slijedili strogo određenu prehranu. Umjesto toga, riječ je o statističkom modelu koji nastoji procijeniti što bi se moglo dogoditi kada bi ljudi dugoročno slijedili različite prehrambene obrasce.

U ovom su slučaju istraživači usporedili preporuke za nordijsku prehranu s tradicionalnijim nordijskim načinom prehrane kako bi procijenili njihove moguće dugoročne posljedice.

Takav pristup može pružiti korisne smjernice i pomoći u oblikovanju budućih istraživanja, ali ne može u potpunosti zamijeniti dugoročno kliničko ispitivanje. Posebno je važno uzeti u obzir činjenicu da analiza pretpostavlja kako bi se pojedinci desetljećima dosljedno pridržavali određenog načina prehrane, što u stvarnom životu nije uvijek jednostavno.

Tko bi mogao imati najviše koristi od nordijske prehrane?

Istraživači su analizirali i pojedine skupine sudionika kako bi utvrdili postoje li razlike u procijenjenim zdravstvenim ishodima.

Skupina kod koje su zabilježene povoljnije procjene smrtnosti uključivala je nešto veći udio žena i osoba starijih od 65 godina koje su imale povišeni krvni tlak i dijabetes.

S druge strane, u toj su skupini bile manje zastupljene osobe koje su vježbale najmanje dva sata tjedno i one koje su konzumirale manje alkohola.

Takav rezultat ne znači da bi osobe koje redovito vježbaju ili piju manje alkohola trebale očekivati slabije učinke zdrave nordijske prehrane. Naprotiv, riječ je o razlikama u sastavu promatranih skupina, a ne o dokazu da je određena navika umanjila koristi prehrane.

Istraživači upozoravaju da je te rezultate potrebno potvrditi budućim ispitivanjima. Budući da se danska studija oslanjala na hipotetske prehrambene intervencije, zasad nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje bi skupine ljudi imale najveću korist u stvarnim životnim okolnostima.

Bobičasto voće, nezasićene masti i vlakna u središtu su zdrave prehrane

Michael Fridén sa Sveučilišta u Aarhusu, glavni autor nove studije, smatra da postoje dobri razlozi za pretpostavku da tradicionalna nordijska prehrana povoljno djeluje na ljudsko zdravlje.

Posebno ističe prehranu bogatu bobičastim voćem, nezasićenim mastima i prehrambenim vlaknima. Takav način prehrane u prvi plan stavlja cjelovite i minimalno prerađene namirnice, biljne izvore hranjivih tvari te ribu kao važan izvor nezasićenih masnih kiselina.

Nordijska i mediteranska prehrana, unatoč razlikama u izboru namirnica, imaju mnogo više zajedničkih elemenata nego što se na prvi pogled čini. Obje naglašavaju važnost raznolike prehrane, povrća, voća, cjelovitih žitarica i kvalitetnih izvora masnoća.

Mediteranska prehrana također je povezana sa znatno manjim rizikom od različitih bolesti i smrti, zbog čega već godinama zauzima važno mjesto u istraživanjima odnosa prehrane i zdravlja.

Fridén je zajedno s Christinom C. Dahm i Danielom Borchom Ibsenom za portal The Conversation napisao članak u kojem su objasnili zašto bi nordijski način prehrane mogao pridonijeti duljem životu, ali i održivijem odnosu prema okolišu.

Nordijska prehrana mogla bi biti bolji izbor i za okoliš

Jedna od prednosti nordijske prehrane jest to što se velik dio njezinih namirnica može uzgojiti ili proizvesti lokalno. To bi stanovnicima sjeverne Europe moglo olakšati prihvaćanje takvog načina prehrane u usporedbi s mediteranskom prehranom, čiji su pojedini sastojci u nekim područjima manje dostupni ili nisu dio uobičajene prehrane.

U članku za The Conversation Fridén, Dahm i Ibsen napisali su:

„Za ljude koji žive u sjevernoj Europi, poput stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva, ovakav nordijski način prehrane mogao bi zapravo biti jednostavniji za primjenu od mediteranske prehrane, s obzirom na to da se mnoge od tih namirnica već uzgajaju lokalno i da su ljudima poznate.”

Autori ističu i moguću korist za lokalno gospodarstvo i okoliš.

„Osim toga, budući da se temelji na namirnicama koje se uzgajaju i love u blizini, umjesto na onima koje se dopremaju iz udaljenih krajeva, ovakav način prehrane više podupire lokalnu proizvodnju hrane. Zbog toga bi mogao biti i povoljniji za klimu”, naveli su.

Drugim riječima, nordijska prehrana mogla bi donijeti dvostruku korist: potencijalno povoljne učinke na zdravlje i snažniju potporu lokalnim proizvođačima hrane, uz mogućnost smanjenja okolišnog opterećenja povezanog s prijevozom namirnica na velike udaljenosti. Ipak, stvarni utjecaj na klimu ovisi i o načinu proizvodnje, vrsti namirnica i njihovoj ukupnoj potrošnji, pa lokalno podrijetlo samo po sebi ne jamči manji ugljični otisak.

Može li nordijska prehrana doista produljiti život?

Najnovija studija pruža dodatne razloge za zanimanje za nordijsku prehranu, ali njezine rezultate treba tumačiti u kontekstu vrste istraživanja. Procijenjeno smanjenje rizika od smrti za četiri posto u usporedbi s općim preporukama i šest posto u usporedbi s izostankom prehrambene intervencije temelji se na statističkoj analizi, a ne na 24-godišnjem kliničkom ispitivanju.

Prethodno randomizirano istraživanje među osobama s predijabetesom ili dijabetesom tipa 2 zabilježilo je poboljšanja pojedinih metaboličkih pokazatelja, uključujući smanjenje masnoće u jetri i bolju regulaciju glukoze u krvi. Sustavni pregled iz 2025. godine također je pokazao povezanost veće usklađenosti s nordijskom prehranom i manjeg rizika od smrti zbog različitih uzroka.

Zajedno, ti rezultati podupiru daljnje proučavanje prehrane koja se temelji na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, masnoj ribi i nezasićenim mastima. Ipak, za čvršće zaključke o njezinim dugoročnim učincima potrebna su dodatna istraživanja koja će potvrditi rezultate statističkih procjena i razjasniti koliko koristi proizlazi upravo iz prehrambenih navika.

Istraživanje je objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition i pridružuje se sve većem broju znanstvenih radova koji proučavaju povezanost nordijske prehrane, dugovječnosti i održivije proizvodnje hrane.