U Hrvatskoj je sezona grijanja ove godine počela nešto ranije, a hoće li radijatori biti topli već na prvi dan ovisi isključivo o vremenskim prilikama. Dok mnogi građani koji se griju na drva, pelete ili struju već pripremaju planove za hladnije dane, pitanje cijena grijanja svake godine ponovno postaje aktualno.

U trenutku kada troškovi grijanja rastu, zanimljivo je pogledati kako se s istim izazovom nose sjevernije zemlje – osobito Švedska, poznata po svojoj energetskoj učinkovitosti, održivosti i inovativnim sustavima grijanja.

Prema podacima portala Open Access Government, Šveđani koriste nekoliko metoda grijanja i štednje energije, pri čemu daljinsko grijanje zauzima ključno mjesto u sustavu koji pokriva oko 55 posto domaćinstava i komercijalnih zgrada.

Daljinsko grijanje: ključ održivog sustava

Daljinsko grijanje u Švedskoj koristi otpadnu toplinu iz industrije i kombiniranih postrojenja za proizvodnju električne energije i topline, čime se smanjuje uporaba fosilnih goriva i emisija CO₂. Čak 90 posto topline u ovim sustavima dolazi iz obnovljivih izvora ili reciklirane topline, što sustav čini jednim od najčišćih u Europi.

U urbanim sredinama daljinsko grijanje pokriva i do 90 posto zgrada, a toplina se proizvodi centralizirano te distribuira kroz vrelovodne mreže do stambenih objekata.

Kombinirana proizvodnja topline i električne energije (CHP)

Jedan od temelja švedske energetske učinkovitosti jest tehnologija kombinirane proizvodnje topline i električne energije (CHP). Ovaj sustav omogućava maksimalno iskorištavanje goriva i minimalne gubitke energije.

Osim toga, većina daljinskih sustava koristi biogoriva poput drvnog otpada, peleta ili bioplina. Ovi obnovljivi izvori značajno smanjuju emisije ugljikova dioksida i osiguravaju dugoročnu energetsku održivost.

Geotermalne pumpe – toplina iz zemlje

Švedska je i europski lider u korištenju geotermalne energije. Geotermalne pumpe koriste toplinu iz tla, koja je stabilna tijekom cijele godine, za zagrijavanje prostora i vode.

Prednosti geotermalnih pumpi: Troše vrlo malo električne energije, a proizvode tri do četiri puta više topline nego što im je potrebno za rad.

Iako je početna investicija visoka, troškovi grijanja mogu se smanjiti i do 70 posto. Zahvaljujući ovim sustavima, tisuće švedskih kućanstava uspješno su smanjile račune za energiju i osigurale dugoročno održivo grijanje.

Izolacija i pasivne kuće – temelj energetske učinkovitosti

Švedske zgrade poznate su po vrhunskoj toplinskoj izolaciji i energetski učinkovitoj gradnji. Moderna arhitektura sve češće uključuje pasivne kuće, koje troše minimalne količine energije za grijanje i hlađenje.

Kako Šveđani postižu uštede: Koriste troslojne prozore s niskim koeficijentom toplinske provodljivosti. Zidovi, podovi i krovovi imaju debele slojeve termoizolacije. Ventilacijski sustavi s povratom topline vraćaju energiju iz zraka koji se izbacuje iz prostora.

Rezultat su stabilne unutarnje temperature, manji gubitci topline i znatno niži računi.

Pametne tehnologije za upravljanje toplinom

Šveđani u svojim domovima sve više koriste pametne termostate i digitalne sustave koji automatski prilagođavaju temperaturu ovisno o vanjskim uvjetima, dnevnim režimima i prisutnosti ukućana.

Prednosti pametnog grijanja: Termostati omogućuju daljinsku kontrolu putem mobilnih aplikacija. Sustavi mogu automatski smanjiti grijanje kada nitko nije kod kuće.

Zonirano grijanje omogućuje zagrijavanje samo prostorija koje se koriste. Ovi sustavi ne samo da povećavaju udobnost, već mogu donijeti dodatne uštede do 20 posto.

Obnovljivi izvori energije i državni poticaji

Švedska se, uz geotermalnu energiju, sve više oslanja i na energiju vjetra te solarne panele. Solarni kolektori često se koriste za zagrijavanje vode i podršku sustavima grijanja.

Kako navodi Open Access Government, vlada potiče građane na ulaganja u obnovljive izvore kroz subvencije i porezne olakšice.

Primjeri štednje: Kućanstva koja prelaze na solarne panele ili geotermalne sustave mogu ostvariti značajne poticaje. Programi energetske učinkovitosti sufinanciraju modernizaciju sustava grijanja i bolju izolaciju objekata.

Povećanje cijena i reakcije građana

Unatoč visokim standardima, ni Švedska nije imuna na rast cijena. Prema pisanju S&B Globala, 2023. godine prosječna cijena grijanja porasla je za 8 posto, a u pojedinim općinama čak do 30 posto.

Takva poskupljenja izazvala su nezadovoljstvo među korisnicima, posebno jer operateri daljinskog grijanja nemaju potpunu slobodu u čestim prilagodbama cijena, što dovodi do usporenog reagiranja na promjene troškova goriva.

Ipak, većina Šveđana ostaje zadovoljna energetskom učinkovitošću sustava i činjenicom da on značajno doprinosi smanjenju emisije ugljikova dioksida.

Švedska svojim primjerom pokazuje kako moderni sustavi grijanja mogu istodobno biti ekološki prihvatljivi i ekonomski isplativi. Kombinacija daljinskog grijanja, geotermalne energije, pasivne gradnje i pametnih tehnologija omogućuje građanima da troše manje, a žive toplije i udobnije.

U vrijeme kada se i Hrvatska suočava s rastom cijena energije, švedski model mogao bi poslužiti kao inspiracija za budućnost održivog grijanja.