No, kao i kod mnogih drugih namirnica, činjenica da je nešto zdravo ne znači da ga treba jesti bez ograničenja.

Što zapravo dobivamo jednom smokvom?

Jedna mala svježa smokva ima približno 30 kalorija, oko osam grama ugljikohidrata, od čega najveći dio čine prirodni šećeri, te oko gram vlakana. Uz to sadrži manje, ali vrijedne količine minerala i vitamina.

Smokve su posebno zanimljive zbog kalija, magnezija, bakra i vitamina K, a sadrže i različite biljne spojeve s antioksidativnim svojstvima. Pregled znanstvene literature navodi da su smokve bogate vlaknima i nizom mikronutrijenata, uključujući bakar, magnezij, kalij i vitamin K.

Kada se smokve osuše, voda se uklanja, pa hranjive tvari, šećeri i kalorije postaju mnogo koncentriraniji.

Prema nutritivnim podacima temeljenima na USDA bazi, 100 grama svježih smokava ima oko 74 kalorije, dok ista količina suhih smokava ima oko 249 kalorija.

Zato suhe smokve mogu biti odličan izvor energije i vlakana, ali ih je zbog koncentriranog šećera i kalorija lakše pojesti previše.

VIDEO Misteriozan otok izronio usred jezera pa onda naglo nesao: 'Nisam ovo vidio u svojih 40 godina!'

Smokve mogu pomoći kod zatvora

Jedna od najpoznatijih tradicionalnih primjena smokava povezana je upravo s probavom.

Razlog je jednostavan – smokve sadrže prehrambena vlakna, a suhe smokve dodatno su koncentrirani izvor tih vlakana. Istraživanja su pokazala potencijalnu korist smokava kod osoba koje imaju zatvor.

U jednom randomiziranom kontroliranom istraživanju sudjelovalo je 150 osoba sa sindromom iritabilnog crijeva praćenim zatvorom. Konzumacija smokava bila je povezana s poboljšanjem pojedinih simptoma, uključujući učestalost stolice i tvrdoću stolice.

Druga istraživanja također su pronašla povoljne učinke pripravaka od smokava na simptome zatvora.

To ipak ne znači da su smokve zamjena za liječenje. Ako zatvor traje dugo, ponavlja se ili je praćen bolovima, krvlju u stolici ili drugim zabrinjavajućim simptomima, potrebno je razgovarati s liječnikom.

Najveće iznenađenje krije se kod osoba alergičnih na pelud breze

Upravo je alergija dio priče o smokvama koji mnogi ne očekuju.

Postoji poznata povezanost između alergije na pelud breze i reakcija na određene namirnice zbog unakrsne reaktivnosti alergena. Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Clinical & Experimental Allergy analiziralo je 188 osoba, među kojima je posebno izdvojena skupina od 85 pacijenata s izoliranom alergijom na pelud breze.

Među njima je čak 78 posto imalo pozitivan kožni test na svježu smokvu, dok je pozitivan test na suhu smokvu imalo 10 posto. Među osobama koje su imale pozitivan test na smokvu, dio je prijavio i stvarne simptome nakon konzumacije svježeg voća, dok su suhe smokve uglavnom bile bolje podnošljive.

To ne znači da će 78 posto svih ljudi alergičnih na brezu imati reakciju nakon što pojedu smokvu – riječ je o rezultatima specifične ispitivane skupine i kožnog testiranja, a ne o učestalosti kliničke alergije u općoj populaciji.

Kod osoba koje reagiraju mogu se pojaviti svrbež i peckanje u ustima ili oticanje usana i usne šupljine, odnosno simptomi karakteristični za oralni alergijski sindrom.

Zato osobe koje već znaju da imaju peludne alergije i primijete neobičnu reakciju nakon svježih smokava ne bi trebale ignorirati simptome.

Postoji i povezanost s fikusom

Još jedna zanimljiva, ali puno rjeđa pojava povezana je s preosjetljivošću na biljke roda Ficus.

Kod nekih senzibiliziranih osoba moguća je unakrsna reakcija između alergena fikusa i određenih namirnica. U spomenutom istraživanju proučavana je i skupina osoba senzibiliziranih na Ficus benjamina, a zabilježena je reaktivnost na više biljnih namirnica, uključujući smokvu.

To je još jedan razlog zbog kojeg osobe s poznatim alergijama ne bi trebale zanemarivati simptome koji se pojavljuju nakon konzumacije smokava.

Arheolozi uvjereni da su nakon 10 godina pronašli izgubljeni biblijski grad: Kažu da je tu Isus činio čuda

A što je s vitaminom K i lijekovima za razrjeđivanje krvi?

Smokve sadrže vitamin K, koji ima važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi. Zbog toga se često može naići na upozorenje da osobe koje uzimaju varfarin moraju potpuno izbjegavati smokve.

Takav je zaključak ipak previše pojednostavljen.

Kod terapije varfarinom najvažnije je održavati stabilan i predvidljiv unos vitamina K, a ne proizvoljno izbacivati svaku namirnicu koja ga sadrži. Nagla i velika promjena prehrane može utjecati na djelovanje terapije, pa osobe koje uzimaju varfarin trebaju o većim promjenama prehrane razgovarati sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.

USDA podaci potvrđuju da smokve sadrže vitamin K, ali količina ovisi o porciji i obliku namirnice.

Previše smokava može izazvati upravo suprotan problem

Smokve se često jedu kako bi se potaknula probava, ali veće količine mogu kod osjetljivih ljudi izazvati nadutost, grčeve ili proljev.

To je osobito važno kod suhih smokava jer su kalorije, prirodni šećeri i vlakna u njima mnogo koncentriraniji nego u svježem voću.

Kod osoba osjetljivih na određene fermentabilne ugljikohidrate veća količina smokava također može izazvati probavne tegobe. Zato nije dobra ideja naglo prijeći s vrlo male količine na veliku „terapijsku“ dozu samo zato što ste čuli da smokve pomažu kod zatvora.

Umjerenost je ključna.