Riječ je o sustavu G-Cans, jednom od najimpresivnijih projekata za obranu od poplava na svijetu, izgrađenom kako bi zaštitio gusto naseljeno područje od obilnih kiša, tajfuna i izlijevanja rijeka.

Ovaj golemi podzemni sustav prikuplja višak vode iz okolnih riječnih slivova, privremeno je zadržava, a zatim je snažnim pumpama preusmjerava prema rijeci Edo. Njegov najpoznatiji dio golema je betonska dvorana koju zbog monumentalnih stupova i dimenzija često nazivaju „podzemnim hramom”.

Zašto je Japanu bio potreban ovakav sustav?

G-Cans, čiji je službeni naziv Metropolitan Area Outer Underground Discharge Channel, nalazi se u prefekturi Saitama, sjeverno od Tokija, između područja gradova Showa i Kasukabe.

Razlog njegove izgradnje krije se u geografskim osobitostima tog područja. Slivovi rijeka Naka i Ayase nalaze se u niskoj ravnici okruženoj velikim rijekama, među kojima su Tone, Edo i Arakawa.

Takav teren često se opisuje kao golema zdjela. Voda se u njemu lako zadržava, a zbog blagih nagiba riječnih korita njezino otjecanje može biti sporo. Kada stignu obilne kiše ili tajfuni, vodostaji brzo rastu, a naselja i prometna infrastruktura izloženi su opasnosti od poplava.

Japanske vlasti zato su odlučile izgraditi sustav koji će višak vode preuzeti prije nego što izazove ozbiljne štete.

Bivši agent tajne službe otkrio kako najlakše prepoznati laže li vas netko: 'Napravite to i dobit ćete odgovor'

Kako funkcionira golemi podzemni sustav?

G-Cans se sastoji od pet velikih vertikalnih okana povezanih podzemnim tunelom dugim približno 6,3 kilometra. Tunel se nalazi oko 50 metara ispod površine, a njegova je zadaća preuzeti višak vode iz okolnih rijeka i odvesti je prema središnjem dijelu sustava.

Kada vodostaj u rijekama poraste iznad određene razine, višak vode prelijeva se preko posebno projektiranih ulaznih građevina i ulazi u podzemna okna. Odatle se spušta u tunel, koji je usmjerava prema velikom spremniku za regulaciju tlaka.

Nakon što se voda prikupi, na scenu stupaju snažne pumpe koje je izbacuju u rijeku Edo. Prema podacima japanskih vlasti, sustav može odvoditi vodu brzinom do 200 kubičnih metara u sekundi. 

'Podzemni hram' s 59 golemih betonskih stupova

Najpoznatiji dio kompleksa svakako je spremnik za regulaciju tlaka, prostor koji zbog monumentalnog izgleda nosi nadimak „podzemni hram”.

Smješten je približno 22 metra ispod zemlje, a njegove dimenzije doista su impresivne: dugačak je 177 metara, širok 78 metara i visok 18 metara. U unutrašnjosti se nalazi čak 59 masivnih betonskih stupova, od kojih svaki teži oko 500 tona.

Iako fotografije ovog prostora često izgledaju kao prizori iz nekog drevnog hrama, riječ je o važnom dijelu moderne infrastrukture. Njegova je funkcija smanjiti snagu i brzinu vode koja dolazi podzemnim tunelom te omogućiti njezino kontrolirano usmjeravanje prema crpnoj stanici. 

Nostradamus nije spomenuo 2027., ali između redaka su pronašli vrlo alarmantna upozorenja o 'krizi i požaru'

Gradnja je trajala 13 godina, a sustav je počeo raditi prije završetka

Izgradnja G-Cansa službeno je započela u ožujku 1993. godine. Japanske vlasti odlučile su projekt provoditi u fazama kako bi pojedini dijelovi mogli početi funkcionirati prije završetka cijelog kompleksa.

Tako je prvi dio sustava, dug 3,3 kilometra, pušten u probni rad u lipnju 2002. godine. Cijeli projekt dovršen je u lipnju 2006., nakon ukupno 13 godina izgradnje.

Koliko je G-Cans zapravo učinkovit?

Ovaj kompleks nije samo impresivan građevinski pothvat, nego i važan dio japanske strategije zaštite od poplava. Prema podacima Ministarstva zemljišta, infrastrukture, prometa i turizma, sustav se koristi prosječno oko sedam puta godišnje.

Njegova važnost posebno dolazi do izražaja tijekom snažnih tajfuna i obilnih kiša, kada može preuzeti velike količine vode koje bi se inače izlile u okolna naselja.

Japanske vlasti procjenjuju da je tijekom prvih 18 godina rada sustav smanjio gospodarske posljedice poplava za približno 148,4 milijarde jena. Time je postao jedan od ključnih dijelova zaštite šireg tokijskog područja od poplavnih rizika.