Kolumbija, zemlja koja se nalazi na ključnom zemljopisnom prijelazu između Srednje i Južne Amerike, bila je prije više od 14.500 godina ulazna točka za prve Homo sapiens skupine koje su migrirale prema jugu. No, nova genetska istraživanja otkrivaju da ovo područje skriva još dublje tajne: tragove potpuno nestale ljudske populacije, bez ikakvih genetskih potomaka u današnjim zajednicama.

Međunarodni istraživački tim sekvencirao je DNK iz 21 ljudskih ostataka prikupljenih s pet arheoloških nalazišta na visoravni Altiplano, u središnjoj Kolumbiji, kako bi rekonstruirao 6.000 godina ljudske povijesti u toj regiji.

DNK bez nasljednika: Prva populacija netragom nestala

Analiza genetskog materijala otkrila je postojanje drevne skupine ljudi čiji geni nisu prisutni ni u jednoj današnjoj populaciji, što sugerira da je riječ o potpuno iščezloj civilizaciji. Riječ je o lovcima-sakupljačima koji su nastanjivali visoke planine oko današnje Bogote prije oko 6.000 godina.

„Nismo mogli pronaći genetske potomke tih ranih lovaca-sakupljača s kolumbijskih visoravni – njihovi geni se nisu prenijeli dalje“, rekla je antropologinja Kim-Louise Krettek sa Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj.

„To znači da je na području oko Bogote došlo do potpune zamjene stanovništva“, dodala je.

Nova kultura, novi geni: Promjena stanovništva prije 2.000 godina

Nakon nestanka prve populacije, prije otprilike 2.000 godina u to je područje stigla nova skupina ljudi s potpuno drugačijom genetskom strukturom. Za razliku od prethodnika, ova zajednica ima jasne genetske veze s današnjim stanovnicima donjeg dijela Srednje Amerike, a najvjerojatnije su govorili čibčanske jezike.

Osim genetske razlike, ova nova populacija donijela je i kulturni zaokret – od načina života lovaca-sakupljača prema naprednijim oblicima poljoprivrede i izrađivanju keramike. Vjeruje se da su ostali na tom prostoru sve do dolaska europskih kolonizatora u 16. stoljeću.

Nestanak bez traga: Što se dogodilo prvoj zajednici?

Zašto je prva populacija nestala, zasad ostaje nepoznato. Znanstvenici se ne žele upuštati u spekulacije, iako navode da su ratovi ili bolesti uobičajeni razlozi za takve povijesne nestanke, prenosi Science Alert.

„Potpuni nestanak genetskih tragova izvorne populacije je neuobičajen, posebice u Južnoj Americi“, istaknula je genetičarka Andrea Casas-Vargas s Nacionalnog sveučilišta Kolumbije.

Ovo otkriće dodatno potvrđuje ranije sumnje da je povijest autohtonih naroda u Južnoj Americi daleko složenija nego što se dosad mislilo. Pojedina istraživanja čak povezuju genetske veze naroda s ovoga kontinenta s udaljenim regijama poput Australije.

Kolumbija kao arheogenetski ključ Južne Amerike

Budući da Kolumbija leži na kopnenom mostu između dvaju američkih kontinenata, ona predstavlja izuzetno važno područje za proučavanje ljudske migracije i genetske raznolikosti.

„Ovo su prvi drevni ljudski genomi iz Kolumbije ikada objavljeni“, izjavio je antropolog Cosimo Posth sa Sveučilišta u Tübingenu.

Znanstvenici vjeruju da ovo otkriće otvara vrata daljnjim istraživanjima koja bi mogla rasvijetliti tajne prvih ljudskih zajednica Južne Amerike – te odgovoriti na pitanje kako i zašto je neka populacija, unatoč tisućama godina prisutnosti, mogla potpuno nestati bez ikakvog biološkog nasljedstva.