Jedan od najfascinantnijih arheoloških lokaliteta današnjice, Göbekli Tepe, smješten u jugoistočnoj Anatoliji blizu sirijske granice, ponovno je u središtu znanstvene pozornosti. Novo istraživanje sugerira da ovaj kompleks, stariji od britanskog Stonehengea za čak 6.000 godina, možda nije bio hram – kako se dosad vjerovalo – već najstariji poznati kalendar na svijetu.

Göbekli Tepe, upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine, čini niz vapnenačkih stupova raspoređenih u kružne i pravokutne strukture, koje su prema arheolozima podizali lovci-sakupljači između 9.600. i 8.200. godine prije Krista. Stupovi, teški od sedam do deset tona, bili su očito ključni elementi društvenih okupljanja, rituala i – možda – astronomskih promatranja.

Prve interpretacije: Svetište, grobnica ili hodočasničko središte

Dugo se vjerovalo da stupovi u obliku slova "T" simboliziraju ljude ili mitska bića, a neki su smatrali da je kompleks služio kao grobnica ili najstariji hram ikada izgrađen. No, te teorije sada dolaze pod znak pitanja.

Novi pogled: Astronomski kalendar u kamenu?

Dr. Martin Sweatman sa Sveučilišta u Edinburghu iznio je novu hipotezu koja može izmijeniti naše razumijevanje rane ljudske povijesti. U intervjuu za The Express, kazao je kako vjeruje da su graditelji Göbekli Tepea pomno promatrali noćno nebo – možda kao odgovor na udar kometa koji je pogodio njihov svijet. Prema njegovim riječima, raspored i simbolika stupova mogli bi predstavljati astronomski kalendar, što bi značilo da su ljudi tog doba imali daleko sofisticiranije znanje nego što smo dosad pretpostavljali.

Ako se ova hipoteza potvrdi, bit će to snažan argument da su astronomska promatranja i mjerenje vremena postojali tisućama godina prije nego što su nastale prve poznate civilizacije.

Arheolozi u srcu Europe pronašli misteriozne predmete: Izvanzemaljskog su podrijetla

Radovi koji će trajati 150 godina

Iako je Göbekli Tepe prvi put otkriven još 1960-ih, njegova važnost prepoznata je tek 1994. godine. Danas arheolozi marljivo rade na istraživanju lokaliteta, no prema riječima dr. Mehmeta Önala s Odjela za arheologiju Sveučilišta Harran, za potpuno iskopavanje moglo bi biti potrebno čak 150 godina.

U međuvremenu, jedna od ključnih prekretnica bilo je otkriće ostataka naselja u blizini kompleksa, što ruši raniju teoriju da je Göbekli Tepe služio isključivo kao vjersko ili hodočasničko mjesto. Ovo sugerira da su ljudi počeli graditi trajna naselja i organizirane zajednice barem 1.000 godina prije nego što se dosad mislilo.

Rad pod ekstremnim uvjetima

Na terenu, arheolozi svakodnevno rade u vrlo teškim uvjetima. Dr. Lee Clare iz Njemačkog arheološkog instituta u Istanbulu istaknuo je na društvenoj mreži X koliko je posao zahtjevan:

"Tim koji radi na Göbekli Tepeu obavlja nevjerojatan posao. Pozivam one koji sumnjaju u naš rad da ustanu u 4:30 ujutro i provedu dan prebacujući kamenje i sediment na temperaturama od 40 stupnjeva Celzijevih."

Prema Clareu, buduća istraživanja bit će usmjerena na posebne građevine koje su već djelomično iskopane, dok će neka područja – uključujući potencijalne nove kamene krugove – biti ostavljena za buduće generacije arheologa.

Göbekli Tepe nastavlja mijenjati povijest

Otkrića iz Göbekli Tepea nastavljaju potresati temelje povijesne znanosti. Između spekulacija o kalendaru, ranih naselja i drevnog znanja o nebeskim pojavama, ovaj lokalitet iznova potvrđuje svoju revolucionarnu važnost. Svaki novi sloj koji arheolozi otkriju približava nas odgovorima na pitanje kako su prvi ljudi živjeli, razmišljali i organizirali svijet oko sebe.

Göbekli Tepe nije samo arheološki lokalitet – on je ključ za razumijevanje korijena civilizacije.