Egipatski arheolozi u suradnji s međunarodnim stručnjacima objavili su otkriće koje bi moglo značajno promijeniti dosadašnje razumijevanje ranog razdoblja Starog Egipta. U arheološkom nalazištu Saqqara, nedaleko od Kaira, pronađena je grobnica princa Userefrea – dosad potpuno nepoznatog sina kralja Userkafa, prvog vladara Pete dinastije koji je Egiptom vladao oko 2465. do 2458. godine prije Krista.

Ovo otkriće posebno je značajno jer se, prema riječima profesora emeritusa egiptologije na Sveučilištu u Torontu Ronalda Leprohona, ime princa Userefrea prvi put pojavljuje u egiptološkoj literaturi. "Prije ovog otkrića nismo ni znali da je postojao", izjavio je Leprohon za The New Archaeologist.

Lažna vrata visoka 4,5 metara: Portal u zagrobni život

Unutar podzemne grobnice, poznate kao katakomba, tim istraživača pronašao je impozantna vrata izrađena od ružičastog granita. Vrata visoka 4,5 metara i široka 1,15 metara ne otvaraju se, već su simbolična – predstavljaju portal u zagrobni život, vjerovali su drevni Egipćani.

Prema izjavama Ministarstva turizma i starina Egipta, ovo je prvi put da je otkrivena lažna vrata ovakvih dimenzija izrađena od ružičastog granita. Riječ je o materijalu koji je u Starom Egiptu bio iznimno vrijedan jer se dopremao iz Asuana, grada udaljenog čak 905 kilometara južno od Kaira. Zbog toga se koristio isključivo za gradnju objekata najvišeg društvenog sloja, poput članova kraljevske obitelji.

Dr. Mohamed Ismail Khaled, glavni tajnik Vrhovnog vijeća za starine, istaknuo je da takva vrata dosad nisu viđena u egipatskoj arheologiji: "Ovo je prvi put da nalazimo lažna vrata ovakvih dimenzija i materijala, što dodatno potvrđuje važnost i status princa Userefrea."

Uloga "ka" u egipatskom vjerovanju

Lažna vrata imala su važnu ulogu u egipatskom pogrebnom običaju. Dr. Melanie Pitkin s Cambridgea objasnila je da su ovakva vrata omogućavala „ka” – duhovnoj esenciji pokojnika – da putuje između svijeta živih i zagrobnog života.

Prema portalu Inside Egypt, stari Egipćani vjerovali su da svaka osoba ima „ka”, životnu silu koja nastavlja postojati i nakon smrti. "Članovi obitelji i svećenici dolazili bi do lažnih vrata, recitirali ime pokojnika i njegova postignuća te ostavljali darove", pojašnjava Pitkin. „Duhovna esencija pokojnika bi tada, prema vjerovanju, magično prelazila između grobnice i zagrobnog svijeta, prikupljajući hranu i piće kako bi opstala u vječnosti.”

Impresivne titule uklesane u kamen

U grobnici su pronađeni natpisi koji ukazuju na princove dužnosti i titule, uključujući „nasljedni princ”, „sudac”, „guverner”, „ministar” i „pjevajući svećenik”. Ti naslovi dodatno potvrđuju važnost Userefrea unutar kraljevskog dvora i egipatske birokracije.

Zajedničku arheološku misiju predvodili su članovi Vrhovnog vijeća za starine Egipta i Zaklada za starine i naslijeđe Zahi Hawass. Prema njihovim riječima, otkriće grobnice predstavlja iznimno važan doprinos razumijevanju života i strukture vlasti u vrijeme Pete dinastije.

Statua kralja Džosera i njegove obitelji: Još jedna misterija

Posebnu pozornost istraživača privukla je još jedna zagonetka – u grobnici su pronađene statue kralja Džosera, njegove supruge i deset kćeri. Prema riječima egiptologa i bivšeg ministra starina dr. Zahija Hawassa, prve analize upućuju na to da su te statue izvorno bile smještene u prostoriji pored Džoserove stepenaste piramide, a tek kasnije, u kasnom razdoblju egipatske povijesti, premještene u grobnicu princa Userefrea.

„Misija će nastaviti s iskopavanjima kako bi se utvrdio razlog zbog kojeg su statue premještene iz svoje prvotne lokacije”, poručili su iz Ministarstva.

Otkriće grobnice princa Userefrea ne samo da donosi novog člana u egipatsku kraljevsku genealogiju, već i otvara nova pitanja o simbolici, vjerovanjima i praksi pokapanja u Starom Egiptu. Buduća istraživanja na ovom lokalitetu mogla bi dodatno rasvijetliti ulogu ovog dosad nepoznatog princa i njegove obitelji u povijesti jedne od najstarijih civilizacija na svijetu.