Ivu Andrića su jednom pitali je li 'najveći Hrvat': Njegov odgovor odjeknuo je u cijeloj bivšoj Jugoslaviji

Književnik Ivo Andrić, ostavio je dubok trag u književnosti 20. stoljeća djelima poput "Na Drini ćuprija", "Prokleta avlija", "Travnička kronika" i "Gospođica". Njegova djela su i danas među najčitanijima, što dodatno potvrđuje interes publike, posebno potaknut serijom "Nobelovac" Tihomira Stanića.
Iako je bio iznimno cijenjen u književnim krugovima, Andrić je uporno izbjegavao govoriti o sebi i svojim književnim stavovima, ističući da pisac nije posrednik između publike i djela. Smatrao je da čitatelj sve odgovore o piscu može pronaći u njegovim djelima, ne želeći time dodatno dramatizirati svoj život. Profesor Milivoje Pavlović u knjizi "10 portreta, 10 razgovora" opisuje Andrićevu rezerviranost prema dijalozima i intervjuima, ističući da je iza pisca ostao samo jedan nedovršen pokušaj pisanja drame.

'Najveći Hrvat?'
Posebno je zanimljivo što je Andrić izbjegavao čak i javne demantije kada su o njemu širene netočne informacije. Smatrao je da takve neistine govore više o autorima nego o njemu samome. Prema svjedočanstvu Milovana Vitezovića u časopisu Nin iz 2004. godine, kada su ga prijatelji pitali bi li reagirao na nevjerojatno bombastičnu neistinu u naslovu "Andrić ukrao zvona keltske katedrale!", odgovorio je sa smiješkom: "Zašto ja? Neka demantira keltska katedrala."
Njegov odnos prema medijima nije uvijek bio ugodan. Miroslav Karaulac, autor brojnih djela o životu i radu Andrića, svjedoči o neugodnom razgovoru između pisca i jedne novinarke. Uoči prijema Nobelove nagrade, novinarka mu je u intervjuu postavila provokativno pitanje: "Kako se sada osjeća najveći Hrvat?" Na to je Andrić odlučno odgovorio: "Gospođo, ja sam prije svega Beograđanin. Naš intervju je završen."
Tito je jednom dobio možda i najskuplji poklon na svijetu: Nema ga gotovo nitko, a evo gdje se danas nalazi
Ovakva Andrićeva suzdržanost i stav prema osobnim pitanjima dodatno naglašavaju njegovu vjeru u snagu književnog djela kao istinskog predstavnika pisca, dok ga njegovi tekstovi nastavljaju predstavljati današnjim čitateljima na njegov, pomno birani način.