Upravo su to pokušali otkriti kineski znanstvenici – i zbog toga su na dno Južnog kineskog mora spustili mrtvu kravu. Ono što su snimile podvodne kamere pružilo im je zanimljiv uvid u ponašanje pacifičkih morskih pasa spavača.

Eksperiment koji na prvi pogled zvuči gotovo nevjerojatno imao je vrlo ozbiljnu znanstvenu svrhu.

Tim kineskih istraživača želio je proučiti kako dubokomorska bića reagiraju kada se pred njima pojavi veliki izvor hrane, pa su tijelo uginule krave spustili na morsko dno na dubini od čak 1629 metara.

Mjesto eksperimenta nalazilo se jugoistočno od otoka Hainan u Južnom kineskom moru, a cijeli proces pratili su pomoću podvodnih kamera.

Krava kao zamjena za kita

Istraživanje je povezano s prirodnim fenomenom poznatim kao „pad kita“.

Kada kit ugine i njegovo tijelo potone na morsko dno, ono postaje golemi i dugotrajni izvor hrane za brojne organizme. Takva trupla mogu desetljećima predstavljati važno stanište i izvor energije za različite dubokomorske životinje.

Kineski znanstvenici pokušali su eksperimentalno proučiti što se događa kada se na dnu mora pojavi sličan, velik izvor hrane.

Nakon što je krava spuštena na dubinu od gotovo 1,6 kilometara, pred kamerama su se pojavili pacifički morski psi spavači (Somniosus pacificus), vrsta koja obitava na dubinama većim od 1000 metara.

A upravo je njihovo ponašanje posebno privuklo pažnju istraživača.

Vidjela je oglas i mislila da će dobiti 13000 eura: Otišla je u inozemstvo i tamo prošla pravi pakao

Veliki morski psi odmah krenuli u napad

Znanstvenici su primijetili jasnu razliku između većih i manjih jedinki.

Morski psi duži od 2,7 metara vrlo su agresivno napali „mamac“, odnosno tijelo krave. Istodobno su se manje jedinke ponašale puno opreznije.

One nisu odmah krenule prema hrani, nego su kružile oko tijela i djelovale kao da čekaju priliku da se približe.

Istraživači pretpostavljaju da bi takvo ponašanje moglo ukazivati na svojevrsnu hijerarhiju među predatorima, odnosno da veće i snažnije jedinke imaju prednost kada se pojavi izvor hrane.

„Ovo ponašanje ukazuje na to da prioritet u hranjenju ovisi o individualnoj snazi, čak i u uvjetima dubokog mora. Pokazuje strategiju preživljavanja vrsta koje se ne hrane same“, rekao je Han Tian iz Centra za istraživanje mora u kineskoj provinciji Guangdong, prema izvještaju koji prenosi LadBible.

Drugim riječima, čak i u mračnim i ekstremnim uvjetima dubokog mora čini se da među predatorima postoji određeni red kada treba doći do hrane.

Društvene mreže primijetile nešto sasvim drugo

Dok su istraživači proučavali ponašanje životinja, korisnicima društvenih mreža pažnju je privukao jedan potpuno drugačiji detalj.

Mnogi su primijetili „biserno bijeli osmijeh“ jednog od morskih pasa.

Izgled predatora neke je odmah podsjetio na animirani film „U potrazi za Nemom“, odnosno na Brucea, velikog bijelog morskog psa koji je u filmu jedan od najpoznatijih likova.

Kontrast između znanstvenog eksperimenta i reakcija gledatelja tako je snimke učinio posebno zanimljivima i široj publici.

Znanstvenike iznenadio broj morskih pasa

Ipak, sam način hranjenja nije bio jedino iznenađenje.

Istraživače je posebno zaintrigirao broj pacifičkih morskih pasa spavača koji su se pojavili na lokaciji.

Han Tian upozorio je da je njihova prisutnost u tom području važna jer pokazuje koliko je još nepoznanica vezano uz kretanje ove vrste.

„Iako su već prije viđeni u sjevernim vodama Tihog oceana, njihova prisutnost u jugozapadnom dijelu Južnog kineskog mora pokazuje da malo znamo o njihovom kretanju“, rekao je Tian.

To otvara novo pitanje: zašto se toliko ovih dubokomorskih predatora nalazi upravo u tom dijelu mora?

Baka otkrila recept za 'lijeni ajvar': Ovaj se priprema puno jednostavnije, a okus podsjeća na djetinjstvo

Moguće je da ondje ima puno više hrane nego što se mislilo

Jedno od mogućih objašnjenja jest da područje predstavlja bogat izvor hrane.

Ponašanje morskih pasa, kao i njihov broj na mjestu eksperimenta, mogli bi biti znak da u tom dijelu Južnog kineskog mora postoji dovoljno prirodne hrane koja privlači ove velike predatore.

„Ovo pitanje je jednako važno za razumijevanje migracija životinja i njihovog ponašanja“, zaključio je Tian.

Eksperiment s mrtvom kravom tako je znanstvenicima pružio mnogo više od neobične snimke morskih pasa koji se hrane. Otvorio je pitanja o njihovoj hijerarhiji, strategijama preživljavanja, dostupnosti hrane i kretanju kroz duboke dijelove oceana – područja o kojima znanstvenici još uvijek znaju iznenađujuće malo.