Kava je mnogima nezaobilazni jutarnji napitak, a jedan jednostavan dodatak mogao bi joj promijeniti okus i potencijalno utjecati na probavu. Riječ je o cimetu, no stručnjaci upozoravaju da nije svejedno koju vrstu koristite ni koliko je dodajete.

Kava i cimet kombinacija su koja se posljednjih godina često spominje kada je riječ o probavi, nadutosti i osjećaju težine nakon obroka. U tekstu koji se prenosi navodi se da se takav napitak tradicionalno koristi i u Japanu te da ga pojedinci smatraju učinkovitim načinom za poticanje probave.

Ipak, pri tome treba napraviti važnu razliku između osobnih iskustava i znanstveno potvrđenih učinaka. Poznato je da kava može potaknuti motoričku aktivnost debelog crijeva, a istraživanja su pokazala da taj učinak nije nužno posljedica samo kofeina. U jednom istraživanju i obična i bezkofeinska kava povećale su aktivnost debelog crijeva u odnosu na vodu, dok je kofeinska kava imala nešto izraženiji učinak.

Cimet se, međutim, često navodi kao dodatak koji bi mogao pojačati taj učinak.

Zašto se cimet dodaje u kavu?

Prema tvrdnjama iz izvornog teksta, eterična ulja cimeta mogu blago zagrijati probavni trakt i potaknuti lučenje žuči, zbog čega se cimet opisuje kao svojevrsni „pojačivač” kave.

Takva kombinacija trebala bi, prema toj tvrdnji, pomoći osobama koje nakon obroka osjećaju težinu, nadutost ili usporenu probavu. Međutim, nije dokazano da kava s cimetom može spriječiti nadutost kod svih ljudi niti da može zamijeniti lijekove ili laksative.

Zbog toga ovu kombinaciju treba promatrati prije svega kao prehrambenu naviku, a ne kao terapiju.

Najvažnije je koju vrstu cimeta kupujete

Ako cimet redovito dodajete u prehranu, jedna je razlika posebno važna. Postoje različite vrste cimeta, a među najpoznatijima su cejlonski cimet i kasija.

Cejlonski cimet sadrži znatno manje kumarina, dok ga kasija može sadržavati mnogo više. Njemački Savezni institut za procjenu rizika, BfR, upravo zbog toga preporučuje da osobe koje često koriste veće količine cimeta odaberu cejlonski cimet.

Kumarin je prirodni spoj koji u većim količinama može predstavljati opterećenje za jetru, osobito kod osjetljivih osoba. BfR navodi prihvatljiv dnevni unos od 0,1 miligrama kumarina po kilogramu tjelesne mase. Za osobu tešku 60 kilograma to iznosi šest miligrama kumarina dnevno.

Zbog toga nije dobro pretjerivati s cimetom, pogotovo ako se koristi svakodnevno.

Koliko cimeta staviti u jednu šalicu?

U izvornom se tekstu kao gornja granica navodi pola čajne žličice mljevenog cimeta po šalici kave. Veća količina, prema toj tvrdnji, može napitak učiniti vrlo gorkim, a kod osjetljivih osoba izazvati blagu mučninu.

Ipak, ne postoji univerzalna znanstveno utvrđena količina cimeta koja bi jamčila bolju probavu ili spriječila nadutost. Količinu je zato razumnije držati umjerenom, osobito ako se napitak pije svakoga dana.

Poseban oprez potreban je kod kasije. BfR navodi da odrasla osoba od 60 kilograma može dosegnuti prihvatljivi dnevni unos kumarina već s približno dva grama kasije prosječnog sadržaja kumarina. Stvarni sadržaj, međutim, može znatno varirati među proizvodima.

Zbog toga je tvrdnju da je „više od jedne čajne žličice dnevno” nužno štetno pogrešno promatrati kao univerzalno pravilo. Rizik ovisi o vrsti cimeta i količini kumarina u konkretnom proizvodu.

Cimet može dati osjećaj slatkoće bez šećera

Jedan od razloga zbog kojih se cimet često dodaje kavi jest njegov intenzivan miris i okus. Napitak može djelovati slađe i bez dodatka šećera, što je korisno osobama koje žele smanjiti količinu dodanog šećera u prehrani.

Prema savjetu iz izvornog teksta, cimet se može dodati u vruću kavu kako bi se njegova aroma što bolje osjetila. Može se koristiti i s instant-kavom, a predloženo je da se mljeveni cimet umiješa u kavu prije dodavanja vode.

Ipak, cimet se ne mora potpuno otopiti u napitku. Mljeveni cimet je začin koji će uglavnom ostati djelomično suspendiran u tekućini.

Može li kava s cimetom doista pomoći kod nadutosti?

Tu treba biti oprezan s obećanjima. Kava sama po sebi može potaknuti rad debelog crijeva. Istraživanje objavljeno u časopisu Gut pokazalo je da je kava kod dijela zdravih ispitanika povećala motoričku aktivnost završnog dijela debelog crijeva.

Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Gastroenterology, pokazalo je da su i kofeinska i bezkofeinska kava potaknule motoričku aktivnost debelog crijeva, pri čemu je kofeinska kava imala nešto jači učinak.

To znači da postoji znanstvena osnova za tvrdnju da kava kod nekih ljudi može potaknuti pražnjenje crijeva. Međutim, to ne znači da će svaka osoba nakon kave imati isti učinak.

Za tvrdnju da upravo kombinacija cimeta i kave pouzdano sprječava nadutost nema dovoljno kvalitetnih dokaza da bi se mogla predstaviti kao medicinska činjenica.

Što je s tvrdnjom da cimet „smiruje grč”?

U izvornom tekstu navodi se da istraživanja o začinima i motilitetu crijeva pokazuju kako cimet može utjecati na glatke mišiće probavnog sustava, što bi se povezivalo s manjim grčevima i nadimanjem.

Također se spominje pregled objavljen u časopisu Nutrients, prema kojem bi cimet mogao imati određene protuupalne i metaboličke učinke te potencijalno utjecati na probavu i razinu šećera nakon obroka.

Međutim, takve nalaze ne treba pretvarati u tvrdnju da šalica kave s cimetom dokazano ubrzava probavu ili liječi nadutost. Za takav bi zaključak bila potrebna kvalitetna klinička istraživanja upravo kombinacije kave i cimeta.

Zašto neki ljudi nakon kave imaju potrebu za toaletom?

Odgovor je dijelom u prirodnom odgovoru probavnog sustava.

Kava može potaknuti motoričku aktivnost debelog crijeva, a taj je učinak kod nekih ljudi vrlo izražen. U jednom starijem istraživanju oko 29 posto ispitanika izjavilo je da im kava izaziva potrebu za pražnjenjem crijeva.

Novija istraživanja također pokazuju da kava može akutno utjecati na crijevnu pokretljivost, iako intenzitet tog učinka može varirati od osobe do osobe.

Zato je moguće da nekome šalica kave nakon ručka zaista olakša pražnjenje crijeva, dok druga osoba neće primijetiti gotovo nikakav učinak.

Tko bi trebao biti posebno oprezan?

Osobe koje imaju gastritis, refluks ili čir trebale bi biti oprezne s kavom jer im ona može pogoršati simptome. Dodavanje cimeta nije način da se takvi problemi liječe.

Oprez je potreban i kod osoba koje nakon takvog napitka primijete ubrzan rad srca, želučane tegobe ili druge neugodne reakcije. U takvoj situaciji nema razloga forsirati svakodnevno pijenje kave s cimetom.

Izvorni tekst posebno upozorava i na trudnice te osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi. Kod njih se prije redovite konzumacije većih količina cimeta treba posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom, osobito zbog mogućih interakcija i činjenice da koncentracija aktivnih tvari u cimetu varira.

Jedna šalica dnevno sasvim je dovoljna

Ako vam kava s cimetom odgovara, nema potrebe pretjerivati. Izvorni tekst preporučuje jednu šalicu dnevno, idealno nakon ručka, te savjetuje da se takva navika isproba nekoliko dana kako bi osoba sama vidjela kako njezin probavni sustav reagira.

Nije, međutim, opravdano obećavati da će sedmodnevno pijenje ovog napitka automatski povećati energiju, izravnati trbuh ili riješiti probavne tegobe. Na izgled trbuha utječu brojni čimbenici, uključujući količinu tjelesne masnoće, prehranu, zadržavanje tekućine i nadutost.

Kava s cimetom može biti ugodan napitak i nekim ljudima može pomoći da se osjećaju lakše nakon obroka, ali nije čarobno sredstvo za ravan trbuh.

Najvažnije je pritom izabrati cimet s manje kumarina, ne pretjerivati s količinom i pratiti kako organizam reagira. Ako se cimet koristi često, cejlonska vrsta predstavlja razumniji izbor upravo zbog znatno nižeg sadržaja kumarina.

Jednostavna šalica kave s malo cimeta tako može postati zanimljiv dio svakodnevne prehrane, ali ne treba joj pripisivati učinke koje znanost još nije dovoljno potvrdila.