Fotografija koja već mjesecima kruži društvenim mrežama ponovno je oduševila milijune ljudi širom svijeta. Naizgled jednostavna karta planeta Zemlje pretvorena u genijalnu vizualnu slagalicu otkriva nešto nevjerojatno – način na koji su se naši kontinenti nekada savršeno uklapali u jedan jedinstveni superkontinent zvan Pangea. Iako se danas čini nezamislivim da su Afrika, Amerika, Europa i Azija nekada bile spojene, upravo ta ideja mijenjala je znanost, pa i način na koji gledamo na svijet.

Karta koja podsjeća koliko je Zemlja nevjerojatna

S vremena na vrijeme pojavi se slika koja nas podsjeti koliko je naš svijet čudesan. Upravo jedna takva – genijalna karta koja prikazuje oblike i raspored kontinenata kao dijelove ogromne slagalice – posljednjih mjeseci oduševljava korisnike društvenih mreža.
Objavljena je bez pretjeranog konteksta, no svojom jednostavnošću i kreativnošću uspjela je izazvati osmijeh i fascinaciju kod milijuna ljudi.

Kako piše Good News Network, mnogi su primijetili ono što su znanstvenici odavno znali – kontinenti se doista uklapaju jedan u drugi, kao da su nekada bili povezani. Kada ih „spojite u glavi“, dobivate oblik prastarog superkontinenta – Pangee.

Što je zapravo bila Pangea

Pangea se smatra posljednjim poznatim superkontinentom, golemim kopnenim masivom koji je postojao prije nego što su se kontinenti razdvojili i zauzeli današnji oblik. Nastala je prije otprilike 335 milijuna godina, a njeno razdvajanje započelo je prije oko 175 milijuna godina, između paleozoika i mezozoika.

Kako objašnjavaju geolozi, Pangea se prvo raspala na dva manja superkontinenta – Lauraziju na sjeveru i Gondvanu na jugu. Laurazija je obuhvaćala Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju, dok su Gondvanu činile Afrika, Južna Amerika, Indija, Australija, Antarktika i dio današnje Arabije.

Kako se kopno postupno razdvajalo, nastali su Atlantski i Indijski ocean, a kontinenti su počeli poprimati položaje koje poznajemo danas.

Prvi koji je posumnjao da se kontinenti kreću

Još 1596. godine, flamanski kartograf Abraham Ortelius primijetio je da se obale kontinenata čudno uklapaju. Zapisao je da mu se čini kako su možda nekada bile povezane. Njegovu je ideju tri stoljeća kasnije razradio njemački meteorolog Alfred Wegener, koji je 1912. godine objavio revolucionarnu teoriju o kretanju kontinenata.

Wegener je tvrdio da su svi kontinenti nekoć činili jednu cjelinu – Pangeu. Naziv je skovao prema starogrčkim riječima “pan” (cijela) i “gaia” (Zemlja).

Oko Pangee se prostirao jedan golemi ocean nazvan Pantalasa (poznat i kao Paleopacifik).

Znanost nije odmah povjerovala

Iako je Wegenerova ideja bila fascinantna, tadašnja znanstvena zajednica nije je prihvatila. Najveći problem bio je taj što Wegener nije imao dokaz kojim bi objasnio mehanizam pomicanja kontinenata.

Nažalost, umro je 1930. godine, u 50. godini života, ne dočekavši potvrdu svojih tvrdnji.

Tek sredinom 20. stoljeća, otkrićem tektonskih ploča, njegova je teorija konačno dobila znanstveno uporište i postala temelj moderne geologije.

Kako se Pangea raspala

Proces razdvajanja Pangee bio je dugotrajan i složen. Prvo je došlo do formiranja Laurazije i Gondvane, a zatim do stvaranja novih oceana.
Kako su se kopnene mase udaljavale, Zemljin izgled se drastično mijenjao, a klimatski uvjeti na različitim područjima postajali su sve raznolikiji.

Ono što danas zovemo „kontinentalnim driftom“ rezultat je spore, ali neprekidne dinamike tektonskih ploča koje i dalje oblikuju naš planet.

Nova Pangea: kako će Zemlja izgledati za 250 milijuna godina

Prema današnjim geološkim predviđanjima, ciklus superkontinenata i dalje traje. Kao što se Pangea raspala, tako će se i današnji kontinenti jednog dana ponovno spojiti – za 200 do 250 milijuna godina.

Znanstvenici danas predviđaju četiri moguće verzije budućeg superkontinenta: Novopangea, Pangea Ultima, Aurika, Amazija.

U nekim scenarijima nestaje Atlantski ocean, u drugima Pacifik, a u pojedinima se svi kontinenti, osim Antarktika, pomjeraju prema sjevernom polu. Bez obzira na razlike, konačan ishod je isti – svi će se kontinenti ponovno spojiti u jednu golemu kopnenu masu. Srećom ili ne, ljudska civilizacija taj trenutak neće doživjeti.

Zemlja kao vječna slagalica

Fotografija koja je potaknula ovu raspravu nije samo estetski privlačna – ona nas podsjeća na nevjerojatnu dinamiku planeta na kojem živimo.
Zemlja je, u svojoj srži, živa i promjenjiva, a kontinenti su samo dijelovi slagalice koja se neprestano preslaguje.

Kako god se svijet mijenjao, jedno je sigurno – pogled na Pangeu podsjeća nas da je sve na našem planetu povezano više nego što mislimo.