Prošlo je skoro 80 godina od pada dvije atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki. Ubijeno je 129.000 ljudi, a ove bombe uzrokovale su brojne bolesti i smrti u mnogim narednim godinama. 

Danas na svijetu postoji oko 12.700 nuklearnih bojnih glava. Dakle, što bi se dogodilo u slučaju nuklearnog rata?

Točan utjecaj atomske bombe ne može se točno procijeniti - to ovisi o mnogim faktorima, uključujući i vremensku prognozu, vrijeme detonacije, mjestu pada i je li eksplodirala u zraku ili na tlu. 

Kao što gornji video objašnjava, otprilike 35 posto energije nuklearne eksplozije oslobađa se u obliku toplinskog zračenja. Budući da toplinsko zračenje putuje približno brzinom svjetlosti, prva stvar koja će vas pogoditi je bljesak zasljepljujuće svjetlosti i topline.

Sama svjetlost je dovoljna da izazove nešto što se zove bljesak sljepoće – obično privremeni oblik gubitka vida koji može trajati nekoliko minuta.

Video razmatra bombu od 1 megatona, koja je 80 puta veća od bombe detonirane iznad Hirošime, ali mnogo manja od mnogih modernih nuklearnih oružja.

Za bombu te veličine, ljudi udaljeni do 21 km (13 milja) doživjeli bi brzu sljepoću po vedrom danu, a ljudi udaljeni do 85 km (52,8 milja) bili bi privremeno oslijepljeni u vedroj noći.

Toplina je problem za one koji su bliži eksploziji. Blage opekline prvog stupnja mogu se pojaviti na udaljenosti do 11 km (6,8 milja), a opekline trećeg stupnja – one koje uništavaju kožno tkivo i stvaraju mjehure na kožnom tkivu – mogu zahvatiti svakoga tko je udaljen do 8 km (5 milja).

Opekline trećeg stupnja koje pokrivaju više od 24 posto tijela vjerojatno bi bile smrtonosne ako ljudi odmah ne dobiju liječničku pomoć.

Ove su udaljenosti promjenjive, ne ovisi samo o vremenu, već i o tome što nosite – bijela odjeća može reflektirati dio energije eksplozije, dok će je tamnija odjeća apsorbirati.

Ipak, malo je vjerojatno da će to napraviti veliku razliku za one koji su dovoljno nesretni da budu u središtu eksplozije.

Temperature u blizini mjesta udara, u samom trenu eksplozije u Hirošimi, procijenjene su na 300.000 stupnjeva Celzija (540.000 stupnjeva Fahrenheita) – što je otprilike 300 puta više od temperature na kojoj se tijela kremiraju, tako da su ljudi gotovo trenutno svedeni na najosnovnije elemente, poput ugljika.

Zašto su od atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki ostale sjene na pločnicima?

Ali za one koji su malo udaljeniji od središta eksplozije, osim topline, treba razmotriti i druge učinke. Eksplozija također odbacuje zrak od mjesta udara, stvarajući nagle promjene tlaka zraka koji mogu zgnječiti predmete i srušiti zgrade.

U radijusu od 6 km (3,7 milje) bombe od 1 megatona, valovi eksplozije proizveli bi 180 metričkih tona sile na zidove svih dvokatnih zgrada i brzinu vjetra od 255 km/h (158 mph). U radijusu od 1 km (0,6 milje), vršni tlak je četiri puta veći, a brzina vjetra može doseći 756 km/h (470 mph).

Tehnički, ljudi mogu izdržati toliki pritisak, ali većina ljudi bi stradala od pada zgrada.

Ako nekako preživite sve to, još uvijek se morate nositi s radijacijom – i radioaktivnim česticama. AsapSCIENCE se toga dotiče u gornjem videu, ali trajni učinci na planetu su dugotrajniji nego što biste mogli očekivati.

Na primjer, simulacijska studija objavljena 2019. godine pokazala je da bi nuklearni rat između Sjedinjenih Država i Rusije gurnuo Zemlju u nuklearnu zimu za nekoliko dana, zbog razine dima i čađe ispuštenih u atmosferu.

Također znamo da radioaktivne čestice mogu putovati izvanredno daleko; nedavna studija pokazala je da su ostaci radioaktivnog ugljika iz hladnoratovskih testiranja atomske bombe pronađeni u Marijanskoj brazdi, najdubljoj točki u Tihom oceanu, ali i na svijetu.

Koliko daleko od mjesta udara morate biti da biste preživjeli eksploziju?

Kada bi nuklearna bomba od 50 Mt pala na Zagreb procjenjuje se da bi bilo 793.730 poginulih te 223.420 ozlijeđenih. 

U bilo kojem razdoblju od 24 sata, u rasponu svjetlosti (1 psi) simulirane detonacije u prosjeku se nalazi 1,296,403 ljudi.

• Radijus zračenja (500 rem): 5,05 km (smrtonosna doza, fatalne posljedice unutar 1 mjesec; 15% preživjelih će na kraju umrijeti od raka kao posljedice izloženosti radijaciji)

• Radijus vatrene kugle: 6,01 km (113 km²) oštećenje na tlu ovisi o visini detonacije. Ako dodirne tlo, količina radioaktivnih padavina se značajno povećava

• Radijus oštećenja od teške eksplozije (20 psi): 8,02 km (202 km²) - betonske zgrade su teško oštećene ili srušene, smrtnost je gotovo 100%

• Radijus umjerenog oštećenja od eksplozije (5 psi): 16,9 km (894 km²) - većina stambenih zgrada se urušava, smrtnost je velika, nastaju požari 

• Radijus blagog oštećenja od eksplozije 1 psi): 43,3 km (5.900 km²) - stakleni prozori će puknuti, što može uzrokovati mnoštvo ozljeda

• Radijus toplinskog zračenja (opekotine 3. stupnja): 51,4 km (8.290 km²)

Pogledajte kartu simulacije udara atomske bombe (s mogućnošću odabira tipa nuklearne bombe i lokacije detonacije, s prikazom radijusa opasnosti po tipu).

Evo kako preživjeti prvi sat nakon eksplozije atomske bombe!