Istraživač Paul Henry Nargeolet ronio je do olupine Titanica možda i najviše od svih, zapravo ukupno više od 30 puta. Na jednom od tih putovanja, 1998. godine, snimio je misteriozni 'blip' sonara u blizini mjesta olupine. U desetljećima nakon toga nitko nije uspio utvrditi o čemu se radi, radi li se o još jednoj olupini broda, kakvoj geološkoj značajci ili nečem posve novom. Sada, 2022. godine, misterij je konačno riješen. 

U ekspediciji do brodoloma Titanica ranije ove godine, Nargeolet i njegovi kolege istraživači uspjeli su dokumentirati dubokomorski greben prepun morskog života, nekih 2900 metara ispod površine. "Nismo znali što ćemo otkriti. Na sonaru, ovo je moglo biti bilo što, uključujući potencijal da se radi o još jednom brodolomu”, izjavio je Nargeolet. 

"Tražio sam priliku da istražim ovaj veliki objekt koji se pojavio na sonaru još davno. Bilo je nevjerojatno istražiti ovo područje i pronaći ovu fascinantnu vulkansku formaciju koja vrvi od toliko života”. 

Istraživači su promatrali spužve, koralje, ribe, jastoge i još mnogo toga na vrhu bazaltnog grebena, koji je privremeno nazvan Nargeolet-Fanning Ridge po Nargeoletu i Oisínu Fanningu, specijalistu misije u ekspediciji, piše Science Alert. 

"Kada sam 1998. saznao za mogućnost ronjenja kako bih otkrio misterij onoga što je viđeno na sonaru, znao sam da želim sudjelovati u tome", kaže Fanning. 

Potrebna dodatna istraživanja

Iako će trebati neko vrijeme da pretraže sve slike i video zapise s posljednjeg ronjenja, tim želi podijeliti svoja otkrića s drugim znanstvenicima kako bi poboljšali znanje o životu u morskim dubinama. Jedan zanimljiv cilj istraživanja ima za cilj utvrditi kako vrste života, koncentracija organizama i sastav cjelokupnog ekosustava varira između grebena Nargeolet-Fanning i poznate olupine broda u čijoj se blizini nalazi.

"Sličnosti i razlike pomoći će nam da bolje razumijemo naše dubokomorsko okruženje", kaže morski znanstvenik i glavni znanstvenik ekspedicije Steve Ross sa Sveučilišta Sjeverne Karoline. Istraživači su također prikupili brojne uzorke vode, koji se mogu provesti kroz postupke analize DNK okoliša, kako bi saznali više o vrstama s kojima imaju posla na ovom novootkrivenom grebenu. 

Računalni modeli također će se koristiti da se utvrdi kako život preživljava tamo gdje jest. Ovo je povezano sa stalnim naporima znanstvenika da saznaju više o tome kako se spužve i koralji uspijevaju tako široko proširiti preko oceana. Sve ovo igra ulogu u nastavku istraživanja o tome kako klimatske promjene utječu i na oceane te kako bi se ti osjetljivi ekosustavi mogli prilagoditi i preživjeti dok se vode zagrijavaju.

"Moramo podijeliti ove informacije sa znanstvenom zajednicom i kreatorima politike kako bismo bili sigurni da će ovi osjetljivi ekosustavi dobiti odgovarajuću pažnju i zaštitu koju zaslužuju", kaže morski biolog Murray Roberts sa Sveučilišta Edinburgh u Velikoj Britaniji.