Tijekom građevinskih radova na proširenju jedne kuće u Senonu, u sjevernoj francuskoj regiji Lorena, radnici su naišli na iznimno arheološko otkriće koje je iznenadilo i stručnjake i javnost. U zemlji su pronađene tri keramičke amfore iz rimskog razdoblja, a u njima se nalazilo više od 40.000 rimskih kovanica ukupne mase oko 88 kilograma.

Prema procjeni stručnjaka Francuskog nacionalnog instituta za preventivna arheološka istraživanja (INRAP), riječ je o posudama starima oko 1800 godina koje nisu služile kao klasično skriveno blago zakopano u vrijeme krize, nego su, kako navode, vjerojatno bile dio svojevrsnog sustava „privremene banke“ za redoviti novčani promet.

Amfore pažljivo postavljene kao dio organiziranog sustava

Do otkrića je došlo sasvim slučajno tijekom radova na prostoru od oko 1500 četvornih metara. Stručnjak za numizmatiku Vensan Ženevjev utvrdio je da su amfore bile pažljivo smještene u iskopane jame te stabilizirane kamenjem kako ne bi došlo do njihova prevrtanja.

Sadržaj amfora pokazao je znatne razlike u količini novca. U prvoj amfori pronađeno je oko 38 kilograma kovanica, što odgovara približno 23.000 do 24.000 komada. U drugoj amfori nalazilo se oko 50 kilograma novca, odnosno oko 18.000 do 19.000 kovanica. Treća amfora bila je gotovo prazna te su u njoj pronađene samo tri kovanice.

Ukupno 88 kilograma rimskog novca iz razdoblja Galijske imperije

Ukupna težina pronađenih kovanica iznosi oko 88 kilograma. Stručnjaci procjenjuju da su novčići zakopani između 280. i 310. godine nove ere. Na njima su prikazani vladari kratkotrajne Galijske imperije, uključujući Viktorinusa, Tetrika I i Tetrika II, koji su vladali u razdoblju od 260. do 274. godine.

Ovo otkriće dodatno potvrđuje složenost monetarnog sustava u kasnom Rimskom Carstvu, ali i otvara nova pitanja o načinu upravljanja novcem u provincijama.

Nije skriveno blago nego „bankovni sustav“ antičkog doba

Iako je u tom području do sada već pronađeno oko 30 sličnih ostava, ovo otkriće posebno je značajno jer upućuje na zaključak da ne predstavlja skriveno blago zakopano radi zaštite, nego organizirani sustav upravljanja novcem.

Stručnjaci iz INRAP-a navode kako se najvjerojatnije radilo o složenom financijskom modelu u kojem su postojale redovite uplate i podizanja novca, što u određenoj mjeri podsjeća na funkcionalnost suvremenih bankarskih sustava.

Moguća vojna povezanost i nepoznata sudbina novca

Povijesni kontekst dodatno obogaćuje ovo otkriće. Senon je u antičko doba bio važan centar naroda Mediomatrika, a u njegovoj blizini nalazilo se i vojno utvrđenje. Zbog toga postoji mogućnost da je novac bio povezan s isplatama vojnicima.

Arheolozi također navode da je područje u 4. stoljeću pogođeno velikim požarom, nakon kojeg je naselje djelomično obnovljeno, a zatim ponovno uništeno i napušteno.

Unatoč brojnim nalazima i analizama, ostaje nepoznato zašto je tolika količina novca ostavljena i zaboravljena, što ovom otkriću daje dodatnu dozu misterija i čini ga jednim od najzanimljivijih numizmatičkih nalaza u posljednje vrijeme.