Napredne tehnologije u prehrambenoj industriji omogućuju zadovoljenje potreba sve brojnije populacije. Iako su te tehnologije doprinijele dostupnosti hrane, veliki dio te ponude čine ultraprerađeni proizvodi, koji mogu štetno utjecati na naše zdravlje, kako fizičko, tako i mentalno. Prema nutricionistici s Harvarda, Umi Naidoo, više od pola kalorija u tipičnoj američkoj prehrani dolazi iz ultraprerađene hrane.

Ultraprerađena hrana uključuje industrijski proizvedene namirnice koje se izrađuju od široko uzgojenih biljaka poput kukuruza, soje i šećera, koje su često genetski modificirane. Iako je ovakva hrana cjenovno pristupačna, jednostavna za konzumaciju i privlačna zbog svog okusa, proces proizvodnje oduzima joj mnoge važne vitamine, minerale i vlakna.

Hrvati ih obožavaju

Kako bi zadržala dug vijek trajanja, ova hrana često sadrži konzervanse, umjetne arome, sladila i boje. Istovremeno, sadrži visoku razinu omega-6 masnih kiselina, dok je sadržaj omega-3 masnih kiselina vrlo nizak. Ovakav sastav, uz nizak nutritivni sadržaj, može izazvati upale u organizmu i narušiti ravnotežu crijevnog mikrobioma. Dugoročna konzumacija može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim problemima poput dijabetesa, pretilosti, depresije i anksioznosti.

Daniela otišla živjeti u 'obećanu zemlju' i suočila se s ogromnom neugodnosti: 'Jako su divlje'

Primjeri ultraprerađene hrane su doručkove žitarice, čips, keksi, krekeri, preljev za salatu, zaslađeni napici i smrznuti gotovi obroci. Takvi proizvodi često sadrže jednostavne ugljikohidrate i dodatne šećere, što može dovesti do brzih oscilacija razine šećera u krvi, izazivajući glad i nisku razinu energije ubrzo nakon konzumacije.