U Sjedinjenim Američkim Državama od ove bolesti boluje jedna od devet osoba starijih od 65 godina, što ukupno predstavlja oko 7,4 milijuna ljudi.

Iako zasad ne postoji pouzdan način kojim bi se Alzheimerova bolest mogla u potpunosti spriječiti, stručnjaci već dugo upozoravaju da određene životne navike mogu utjecati na rizik od njezina razvoja. Među njima su prehrana, tjelesna aktivnost, kvalitetan san, ali i ono što svakodnevno pijemo.

Prema troje stručnjaka čije je preporuke objavio portal Health.com, upravo bi kava mogla biti jedan od napitaka koji imaju potencijalno povoljan učinak na kognitivno zdravlje.

Razlog za takvu preporuku nije samo njezina popularnost, nego i velik broj istraživanja koja su se bavila povezanošću konzumacije kave, zdravlja mozga i rizika od demencije.

„Preporučujem kavu jer je temeljito istražena, a velike opservacijske studije sugeriraju da umjerena konzumacija može koristiti kognitivnom zdravlju“, rekla je za Health.com Jennifer Palian, dijetetičarka i osnivačica portala Foodess.

Tuš kabinu, pećnicu i školjku očistila bez problema uz sredstvo koje košta par centi: 'Bila sam zadivljena'

Istraživanje na više od 131.000 ljudi otkrilo zanimljivu povezanost

Jedan od zanimljivijih dokaza dolazi iz velike studije objavljene 2026. godine, u kojoj je sudjelovalo više od 131.000 ljudi. Sudionici su praćeni tijekom razdoblja koje je trajalo do 43 godine, a istraživači su analizirali povezanost njihovih prehrambenih navika i kognitivnog zdravlja.

Rezultati su pokazali da je konzumacija dvije do tri šalice kave dnevno povezana s boljim kognitivnim rezultatima i manjim rizikom od demencije.

Posebno zanimljiv podatak odnosi se na osobe koje su pile najviše kave s kofeinom. Prema Emeru McSweeneyju, neuroradiologu iz Londona i suosnivaču zdravstvene organizacije Re:Cognition Health, upravo je u toj skupini zabilježen znatno manji rizik od razvoja demencije.

„Ispitanici koji su konzumirali najviše kofeinske kave imali su 18 posto manji rizik od demencije u usporedbi s onima koji su pili najmanje“, istaknuo je McSweeney za Health.com.

Ipak, važno je naglasiti da je riječ o povezanosti utvrđenoj istraživanjem, a ne dokazu da kava izravno sprječava Alzheimerovu bolest. Takvi rezultati mogu upućivati na potencijalnu korist, ali sami po sebi ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu.

Zašto bi kava mogla imati povoljan učinak na mozak?

Tajna potencijalnih dobrobiti kave krije se u njezinim prirodnim biljnim spojevima. Među njima su kofein, klorogenska kiselina i različiti polifenoli koji mogu djelovati kao antioksidansi.

Prema objašnjenju dijetetičarke Jennifer Palian, ti spojevi pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i upalnih procesa u organizmu. Osim toga, mogli bi imati povoljan učinak na krvne žile i vaskularno zdravlje, što je važno i za pravilno funkcioniranje mozga.

Oksidativni stres i kronična upala povezani su s različitim procesima koji mogu pridonijeti oštećenju stanica, uključujući i onih u mozgu. Zbog toga znanstvenici sve više istražuju može li prehrana bogata antioksidansima imati ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija tijekom starenja.

Posebna pozornost posvećuje se kofeinu. Rana istraživanja sugeriraju da bi on mogao utjecati na procese povezane s nakupljanjem amiloida beta i proteina p-tau, koji se povezuju s razvojem Alzheimerove bolesti.

Kofein bi, prema objašnjenju Jennifer Palian, mogao imati i dodatnu ulogu u organizmu.

„Kofein također može poboljšati osjetljivost na inzulin i vaskularnu funkciju, što potencijalno pomaže u smanjenju metaboličkih čimbenika rizika povezanih s kognitivnim padom“, objasnila je stručnjakinja.

Zaboravljeni doručak naših baka vraća se na sve više stolova: Zdrav je, jeftin i brzo se sprema

Koliko kave dnevno treba piti za potencijalnu korist?

Ako želite iskoristiti moguće pozitivne učinke kave, stručnjaci preporučuju umjerenost.

Prema rezultatima istraživanja, dvije do tri šalice dnevno količina su koja se povezuje s najvećom potencijalnom koristi za kognitivno zdravlje. Nakon te količine pozitivni učinci ne nastavljaju nužno rasti, a u nekim slučajevima mogu se čak i smanjiti.

Važno je pritom odabrati vrstu kave koju organizam dobro podnosi. Ako nemate problema s kofeinom, prednost se može dati običnoj kavi s kofeinom jer su upravo za nju zabilježeni zanimljivi rezultati u istraživanjima.

To ipak ne znači da je kava bez kofeina beskorisna. I ona sadrži antioksidanse i druge biljne spojeve koji bi mogli imati povoljan učinak na zdravlje.

Drugim riječima, nije potrebno potpuno izbaciti kavu bez kofeina ako vam ona više odgovara.

Jednu pogrešku s kavom trebali biste izbjegavati, posebno navečer

Osim količine, važnu ulogu ima i vrijeme konzumacije. Stručnjaci upozoravaju da kavu nije najbolje piti prekasno tijekom dana jer kofein može ometati san.

Preporuka je posljednju kavu popiti prije podneva ili najmanje osam sati prije odlaska na spavanje. Razlog je jednostavan: kvalitetan san iznimno je važan za zdravlje mozga, a dugotrajni problemi sa spavanjem mogu negativno utjecati na kognitivne funkcije.

„Konzumiran u krivo vrijeme, kofein može poremetiti san i spriječiti duboki odmor, koji je često prekratak“, upozorio je za Health.com dr. Hanul Bhandari, neurolog, specijalist za medicinu spavanja i osnivač organizacije Brainology.

Zbog toga nije dovoljno samo paziti na broj popijenih šalica. Jednako je važno obratiti pozornost na to kada ih pijete i utječu li na kvalitetu vašeg odmora.

Šećer i zaslađeni dodaci mogu umanjiti prednosti kave

Još jedna važna stvar odnosi se na dodatke koje stavljamo u omiljeni napitak.

Kava sama po sebi sadrži korisne biljne spojeve, no njezine potencijalne prednosti ne treba automatski pripisivati svim napitcima na bazi kave. Velike količine šećera, aromatiziranih sirupa i zaslađenog šlaga mogu znatno povećati kalorijsku vrijednost napitka i pridonijeti prekomjernom unosu dodanih šećera.

Takve navike mogu nepovoljno utjecati na metaboličko zdravlje, zbog čega stručnjaci savjetuju da se s dodacima ne pretjeruje.

Ako želite jednostavniju i zdraviju varijantu, obična crna kava ili kava s manjom količinom mlijeka mogu biti bolji izbor od napitaka koji sadrže velike količine sirupa i zaslađenih dodataka.

Kava nije dovoljna: Stručnjaci izdvajaju i prehranu koja čuva mozak

Iako su rezultati istraživanja o kavi zanimljivi, stručnjaci naglašavaju da se zdravlje mozga ne može očuvati oslanjanjem na samo jednu namirnicu ili napitak.

Prema Emeru McSweeneyju, najčvršći dokazi i dalje podupiru prehranu temeljenu na cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla, a posebno se ističu mediteranska prehrana i MIND dijeta.

Takvi načini prehrane uključuju velike količine povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe, orašastih plodova i zdravih masnoća. Istodobno se preporučuje smanjiti unos visoko prerađene hrane.

Mediteranska i MIND prehrana već su dulje vrijeme predmet istraživanja zbog moguće povezanosti s boljim kognitivnim zdravljem i sporijim kognitivnim propadanjem.

Kava tako može biti dio zdravijih životnih navika, ali ne bi trebala zamijeniti uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i kvalitetan san.