Nakon što su blagdani završili, liječnici diljem svijeta pozivaju građane da se napokon jave na preglede zbog simptoma koje su odgađali tijekom božićnog i novogodišnjeg razdoblja. Poseban naglasak stavlja se na zdravlje srca, koje stručnjaci smatraju jednim od ključnih stupova dugoročnog zdravlja. Istraživanja pritom upozoravaju da i jedna loša životna navika može znatno povećati rizik od razvoja opasnih srčanih bolesti, dok pojedini kirurzi javno ističu koje namirnice u potpunosti izbjegavaju kako bi sačuvali vlastito zdravlje.

Kada se govori o kardiovaskularnim bolestima, većina ljudi automatski pomisli na srčani udar. Međutim, stručnjaci upozoravaju da postoji još jedno ozbiljno stanje na koje treba obratiti pozornost, iako je široj javnosti gotovo nepoznato.

Bolest o kojoj mnogi nikada nisu čuli

Riječ je o hipertrofičnoj kardiomiopatiji, poznatoj i pod kraticom HCM, koju Mayo Clinic opisuje kao bolest kod koje dolazi do zadebljanja srčanog mišića. Takvo zadebljanje može ozbiljno otežati srcu pumpanje krvi kroz tijelo, čime se ugrožava normalna cirkulacija i rad cijelog organizma.

Najveći problem kod ove bolesti jest činjenica da velik broj oboljelih uopće ne zna da je ima. Hipertrofična kardiomiopatija često ne uzrokuje jasne ili izražene simptome, zbog čega ostaje neotkrivena godinama, pa čak i desetljećima. Upravo zbog toga liječnici je često nazivaju „tihim ubojicom“.

Ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, HCM može dovesti do iznimno ozbiljnih posljedica, uključujući i zatajenje srca, što u nekim slučajevima može imati fatalan ishod.

Koliko je bolest zapravo raširena

Prema podacima Američkog društva za zatajenje srca, više od 100.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ima dijagnosticiranu hipertrofičnu kardiomiopatiju. Zdravstveni stručnjaci smatraju da je riječ o bolesti koja se često nasljeđuje od roditelja, iako istraživanja o ovom stanju i dalje traju, osobito kada je riječ o njegovim genetskim uzrocima.

Dr. Theodore Abraham, ehokardiograf u sklopu UCSF Healtha, upozorava da genetika nije uvijek cijela priča kada je riječ o ovoj bolesti. „Iako je genotipizacija važna, ona ne daje potpunu sliku hipertrofične kardiomiopatije. Kod polovice osoba s teškim oblikom HCM-a nismo pronašli uzročni gen. Osim toga, sama prisutnost gena ne znači nužno da osoba ima bolest“, istaknuo je dr. Abraham.

Zašto je dijagnoza često promašena

Dodatni problem predstavlja činjenica da standardni ultrazvučni pregledi srca često nisu dovoljno učinkoviti u otkrivanju ove bolesti. Dr. Abraham objašnjava da su se pacijenti s HCM-om ranije znali javiti na pregled, obaviti ehokardiogram i čuti kako je sve u redu jer snimka izgleda dobro. „Takvi bi se pacijenti vratili deset godina kasnije u izrazito lošem stanju“, upozorava ovaj stručnjak, naglašavajući koliko bolest može tiho napredovati.

Simptomi koji se lako zanemare

Prema Mayo Clinic, simptomi hipertrofične kardiomiopatije mogu uključivati bol u prsima, osobito tijekom fizičkog napora, kao i nesvjesticu koja se javlja za vrijeme ili neposredno nakon tjelesne aktivnosti. Kod nekih osoba javlja se osjećaj ubrzanog, lepršavog ili snažnog lupanja srca, poznat kao palpitacije, dok drugi osjećaju nedostatak zraka, posebice tijekom vježbanja ili većeg napora.

Liječnici upozoravaju da se upravo zbog nejasnih ili blagih simptoma ova bolest često zanemaruje, no ističu da pravodobna kontrola i detaljniji pregledi mogu doslovno spasiti život.

Poruka stručnjaka je jasna: nakon blagdana ne treba ignorirati signale koje tijelo šalje. Redoviti pregledi i razgovor s liječnikom mogu biti ključni u otkrivanju bolesti koje, iako tihe, mogu imati razorne posljedice po zdravlje srca.