Jedan od njih, poznat kao bigoreksija, sve više privlači pažnju stručnjaka i javnosti. Ovaj poremećaj, često vezan uz opsesivnu želju za povećanjem mišićne mase, odražava izazove s kojima se suočava suvremeno društvo, bombardirano idealiziranim slikama tijela i nerealnim standardima ljepote.

Što je bigoreksija?

Bigoreksija je popularni naziv za mišićnu dismorfiju, podvrstu poremećaja tjelesne dismorfije. Prema Josephu J. Trunzu, profesoru psihologije na Sveučilištu Bryant, riječ je o poremećaju kod kojeg osoba ima iskrivljenu percepciju vlastitog tijela, vjerujući da nije dovoljno mišićava, čak i kada je fizički vrlo razvijena.

"Osobe s ovim poremećajem često se vide kao manje ili slabije nego što zapravo jesu, što ih tjera na ekstremne mjere poput pretjeranog vježbanja, uzimanja steroida ili rigoroznih dijeta koje mogu imati štetne posljedice na njihovo zdravlje," objašnjava terapeutkinja Kara Becker.

Tko je najugroženiji?

Iako bigoreksija pogađa oba spola, najčešće se javlja kod muškaraca. Prema Jasonu Nagati, pedijatru specijaliziranom za poremećaje prehrane, ključni znak ovog poremećaja je opsesija veličinom tijela, težinom, fizičkom aktivnošću i prehranom, što može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Osobe s bigoreksijom često zanemaruju nutritivne potrebe tijela, zbog čega im energija ne prati intenzitet tjelesne aktivnosti, a njihovo emocionalno stanje često pati.

Zašto dolazi do razvoja bigoreksije?

Razvoj bigoreksije povezan je s genetskim predispozicijama, psihološkim čimbenicima poput perfekcionizma, anksioznosti i niskog samopouzdanja, ali i traumatičnim iskustvima iz djetinjstva, poput maltretiranja. Dodatno, društveni i kulturni pritisci igraju veliku ulogu, ističe klinička psihologinja Amy Gooding.

Sportaši koji se natječu u disciplinama poput bodybuildinga i hrvanja, gdje su mišićna masa i fizički izgled ključni, posebno su podložni ovom poremećaju. "U takvim okruženjima, ekstremno ponašanje može se pogrešno shvatiti kao predanost sportu," ističe Gooding.

Uloga društvenih mreža u širenju bigoreksije

U doba interneta i društvenih mreža, idealizirane slike tijela postale su sveprisutne. Trunzo objašnjava da su ranije ovakvi uzori bili ograničeni na časopise i televiziju, dok danas, putem pametnih telefona, konstantno konzumiramo uređene fotografije i sadržaje koji promoviraju nerealne standarde ljepote.

Posebno su mladi izloženi ovom utjecaju, ne shvaćajući da slike mišićavih tijela često prikazuju trenutačno stanje postignuto pod intenzivnim režimima treninga, stroge dijete i medicinskim nadzorom. Nagata primjećuje da uz društveni pritisak da prikažu vlastita tijela na društvenim mrežama, mnogi mladići razvijaju opsesivnu potrebu za fizičkim savršenstvom.

Sve veći izazov modernog društva

Studije pokazuju da je bigoreksija u porastu. Nagata navodi kako je 30% američkih adolescentnih dječaka izrazilo želju za povećanjem mišićne mase, dok je istraživanje iz Kanade otkrilo rast od čak 400% u hospitalizacijama muških pacijenata zbog poremećaja prehrane.

Pandemija Covida dodatno je pogoršala ovaj problem. Društvena izolacija, anksioznost i pojačana upotreba društvenih mreža stvorili su idealne uvjete za razvoj nezadovoljstva tijelom kod mlade populacije.

Hrvat prodavao pizzu od 40 eura i zarađivao ogroman novac: Sad je na meti istrage zbog tajnog sastojka

Zaključno, bigoreksija nije samo individualni problem već odraz šireg društvenog utjecaja koji nameće nerealne standarde ljepote. Podizanje svijesti o ovom poremećaju ključno je za njegovo prepoznavanje i liječenje, osobito među mladima koji su pod najvećim utjecajem moderne kulture.