Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, što uzrokuje smrtonosne toplinske valove i teške poplave. To su zaključci izvješća za 2023. godinu koje je objavio Europski Klimatski Informacijski Centar (ESOTC). Prema izvješću, temperature u Europi rastu po petogodišnjem prosjeku za 2,3 stupnja iznad predindustrijskih razina, dok na globalnoj razini taj porast iznosi 1,3 stupnja. Izvješće, koje su zajednički izdali Copernicus Climate Change Service (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), ukazuje da je 2023. bila druga najtoplija godina u europskoj povijesti.

Toplinski valovi najviše pogađaju južne dijelove Starog kontinenta, s područjima poput južne Španjolske koja su zabilježila više od 80 dana snažnog toplinskog stresa. Sjeverna Europa, međutim, doživjela je hladne ekstremne temperature, a pogotovo Island koji je imao 100 dana s temperaturama između -27 i -40 stupnjeva Celzija. Ove temperaturne promjene negativno utječu na zdravlje ljudi i sigurnost okoliša.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim udarom i iscrpljenošću povećao se za gotovo 30 % u posljednjih 20 godina. Prošlog ljeta, toplinski valovi preplavili su južnu Europu, a između ostalog i Hrvasku, čineći boravak na otvorenom posebno opasnim za starije osobe i radnike. Uz toplinske valove, Europa je pogođena teškim poplavama i požarima. Najveći požar u europskoj povijesti zahvatio je tada i Grčku.

Europa najranjivija

ESOTC-ov izvještaj za 2023. pokazuje da je Europa najranjiviji kontinent na klimatske promjene, uglavnom zbog svog geografskog položaja ispod Arktika, koji je regija s najbržim zagrijavanjem u svijetu. Kontinent je također okružen oceanima koji se ubrzano zagrijavaju. Stopa zagrijavanja Sredozemnog, Baltičkog i Crnog mora, kao i južnog Arktika, tri je puta veća od globalnog prosjeka.

Svijetu se u 2024. sprema novi vremenski kaos, El Nina će naslijediti nešto puno gore: 'To je nepoznati teritorij'

Ipak, nije sve crno. Europa se brzo prilagođava obnovljivim izvorima energije. Godina 2023. bila je druga godina zaredom u kojoj je Europa proizvela više električne energije iz solarnih, vjetrovnih i drugih obnovljivih izvora nego iz fosilnih goriva. Ovaj korak prema održivoj budućnosti nudi nadu za kontinent koji se suočava s ozbiljnim klimatskim izazovima.

Izvješće ESOTC-a i dalje poziva na hitno djelovanje kako bi se smanjio utjecaj klimatskih promjena, sugerirajući da će Europa i dalje biti na prvoj liniji fronta u borbi protiv globalnog zatopljenja.