Kamen na Marsu, pronađen na rubu drevne riječne doline, pokazuje znakove koji ukazuju na postojanje kemijskih procesa koji bi mogli podržavati život prije milijarde godina. Nazvan Cheyava Falls, ovaj sedimentni materijal, prepun organskih spojeva i pjegavih uzoraka nalik leopardu, otkriven je zahvaljujući roveru Perseverance.

Astrobiolog David Flannery s Tehnološkog sveučilišta Queensland u Australiji naglašava važnost ovog otkrića. "Ove pjege su veliko iznenađenje," rekao je Flannery. "Na Zemlji, ovakve značajke u stijenama često su povezane s fosiliziranim tragovima mikroba koji žive u podzemlju."

Sve veći broj dokaza sugerira da su uvjeti na Marsu nekada bili pogodni za život kakav poznajemo. Na Marsu je bilo vode, postojala je kemija, a uvjeti za formiranje građevnih blokova života bili su mogući. Znanstvenici vjeruju da, ako pronađemo znakove života, oni bi bili slični prvim oblicima života na Zemlji: mikrobi koji su prilagođeni uvjetima s malo ili bez kisika, tvrde u NASA-i.

Nekad je tu bila močvara

Ostaci ovakvog života na Zemlji su često složeni, sastavljeni od slojeva fosiliziranih mikroba između slojeva sedimentne stijene. Glavni zadatak rovera Perseverance je traženje sličnih znakova na Marsu. Rover istražuje regiju koja je nekada bila močvara, proučavajući sedimentne stijene u potrazi za biološkim potpisima koje prepoznajemo na Zemlji.

Kada je Perseverance pronašao i izbušio Cheyava Falls, otkrio je najjače znakove života na Marsu do sada. Uzorak analiziran od strane rovera otkrio je organski, ugljikom bogat materijal. Iako na Marsu ima puno organskih materijala, mnogi nebiološki procesi također mogu proizvesti organski materijal, što znači da njihova prisutnost sama po sebi nije dokaz života.

Međutim, u prisutnosti drugih mogućih bioloških znakova, prisutnost organskog materijala postaje značajnija. Znamo da je Cheyava Falls bio izložen vodi, što je prvi korak. Stijena je podijeljena slojevima kalcijevog sulfata odvojenim šavovima hematita – istog minerala koji Mars čini crvenim. U tim šavovima nalaze se male bijele pjege, obrubljene crnim, slične pjegama leoparda. Ovi crni obrubi oko pjega sadrže željezo i fosfat.

Najzagonetnija stijena

Takve pjege nastaju kada kemijska reakcija uključujući hematit u stijeni pretvara crveni dio u bijeli, oslobađajući željezo i fosfat, što uzrokuje formiranje crnih prstenova. Ove reakcije mogu proizvesti kemiju koju mikrobi mogu koristiti kao izvor energije. Osim toga, Cheyava Falls sadrži olivin, mineral koji se formira u vulkanskoj stijeni. To znači da postoje drugi mehanizmi formiranja koji ne uključuju prisutnost mikroba, a koji mogu objasniti promatrane značajke.

Ponovljeno izlaganje vodi i pregrijavanje u vulkanskim uvjetima također su mogli proizvesti vene, pjege i inkluzije olivina u Cheyava Falls. Za sada, nema više što možemo naučiti o stijeni. Perseverance je iscrpio svoj repertoar instrumenata. No, također je uzeo uzorak koji sada čeka u tubi da ga neka buduća svemirska letjelica prikupi i donese natrag na Zemlju.

NASA je uočila kretanje ispod ledene kore planeta Europe: Pogledajte što su uspjeli uhvatiti

"Cheyava Falls je najzagonetnija, najsloženija i potencijalno najvažnija stijena koju je Perseverance dosad istraživao," kaže geokemičar Ken Farley s Caltecha. "S jedne strane, imamo našu prvu uvjerljivu detekciju organskog materijala, karakteristične šarene pjege koje ukazuju na kemijske reakcije koje bi mikrobi mogli koristiti kao izvor energije, i jasan dokaz da je voda – potrebna za život – nekada prolazila kroz stijenu."

"S druge strane, nismo uspjeli točno odrediti kako je stijena nastala i u kojoj su mjeri obližnje stijene mogle zagrijati Cheyava Falls i pridonijeti tim značajkama."