Na smrznutom kontinentu Antarktike nalazi se desetci vulkana, no jedan među njima posebno se izdvaja po svojoj snazi i neobičnim fenomenima. Riječ je o Mount Erebus, najvišem aktivnom vulkanu na tom kontinentu i ujedno najjužnijem aktivnom vulkanu na Zemlji, čiji vrh doseže 3.794 metra nadmorske visine.

Nazvan po personifikaciji tame iz grčke mitologije, Erebus je već pri svom prvom zabilježenom susretu ostavio snažan dojam. Prema povijesnim zapisima, vulkan je bio u erupciji kada ga je 1841. godine prvi put ugledao Sir James Clark Ross.

Jedinstveno jezero lave koje ne prestaje ključati

Ono što Erebus čini posebnim jest stalno prisutno jezero lave, koje bi moglo biti duboko kilometrima i kontinuirano „ključa“ najmanje od 1972. godine. Čak i tijekom ekstremnih antarktičkih zima, ovo jezero ostaje užareno, čime se svrstava među samo pet poznatih takvih jezera lave na svijetu.

Vulkan redovito izbacuje oblake plina i pare, a tijekom snažnijih faza aktivnosti može izbacivati i velike komade djelomično rastaljene stijene, poznate kao „vulkanske bombe“.

Zlato u oblacima plina

Jedno od najfascinantnijih otkrića vezanih uz Erebus odnosi se na sastav plinova koje ispušta. Znanstvenici su utvrdili da oblaci iz vulkana sadrže sitne kristale metalnog zlata, veličine manje od 20 mikrometara.

Procjenjuje se da vulkan dnevno izbaci oko 80 grama zlata, što odgovara vrijednosti od približno 6.000 američkih dolara. Te mikroskopske čestice ne ostaju samo u blizini vulkana – istraživači su tragove zlata detektirali u zraku i do 1.000 kilometara udaljenosti.

Ledene špilje u srcu vatrenog sustava

Unatoč stalnoj vulkanskoj aktivnosti, Erebus krije još jednu neobičnost – mrežu ledenih špilja koje se protežu kroz njegovu strukturu. Te špilje nastale su djelovanjem plinova koji izlaze iz vulkana i poznate su kao fumarolne ledene špilje.

Ekstremni uvjeti unutar njih čine ih idealnim mjestom za proučavanje ekstremofila, organizama koji preživljavaju u najtežim uvjetima. Upravo su u tim špiljama znanstvenici otkrili čak 61 vrstu gljiva.

Neočekivano otkriće i tragovi ljudskog utjecaja

Otkriće gljiva iz 2013. godine bilo je posebno značajno jer se smatralo prvim dokazom postojanja gljivične zajednice u tamnom, siromašnom vulkanskom ekosustavu Antarktike.

Zanimljivo je da su te gljive povezane s površinom kože životinja i zahtijevaju visok udio lipida za rast, što je istraživače navelo na zaključak da bi njihova prisutnost mogla biti posljedica ljudske kontaminacije.

Povijest istraživanja i pristup vulkanu

Ledene špilje Ereba posjećuju znanstvenici još od razdoblja poznatog kao herojsko doba istraživanja Antarktike početkom 20. stoljeća. Jedna od najpoznatijih je Warren Cave, smještena u blizini istraživačkog kampa Lower Erebus Hut, otprilike 300 metara od ruba vulkana.

Za one koji žele vidjeti ovaj jedinstveni prirodni fenomen, put započinje dolaskom na Antarktiku, nakon čega se vulkan može promatrati s sigurne udaljenosti, najčešće tijekom turističkih krstarenja.

Prirodni fenomen koji i dalje zbunjuje znanstvenike

Mount Erebus ostaje jedan od najneobičnijih i najintrigantnijih vulkana na svijetu. Spoj vatrene unutrašnjosti, ledenog okruženja i neobičnih pojava poput „zlatne prašine“ čini ga jedinstvenim prirodnim laboratorijem koji i dalje izaziva interes znanstvenika diljem svijeta.

Ovaj tekst izvorno je objavljen u 28. izdanju digitalnog magazina CURIOUS, čija su starija izdanja dostupna besplatno korisnicima, dok je za nova potrebno pretplatničko članstvo.