Kada se spomene izraz “najskuplje tvari na svijetu”, većina će pomisliti na zlato, dijamante, šafran ili možda luksuzne tartufe. No, iako cijenjeni, ti luksuzni materijali zapravo su daleko od vrha popisa kada je riječ o stvarnoj vrijednosti po gramu.

Na vrhu te ljestvice nalazi se mnogo nepoznatija, ali iznimno vrijedna tvar – fulleren s dušikovim atomima. Ova znanstvena inovacija dostiže nevjerojatnu cijenu od 130 milijuna eura po gramu, čime daleko nadmašuje i ilegalne supstance.

Što su zapravo fullereni s dušikom?

Fullereni su posebne molekule ugljika koje tvore šuplju, sferičnu strukturu nalik kavezu. Ime su dobili po arhitektu Buckminsteru Fulleru, čije geodetske kupole podsjećaju na njihovu molekularnu formu. Ono što ovu inačicu čini posebnom jest činjenica da se unutar tog kaveza nalazi atom dušika.

Ova mikroskopska inovacija ne služi samo kao kuriozitet – znanstvenici vjeruju da bi upravo ona mogla transformirati cijelu industriju precizne tehnologije, osobito u području vremenskog mjerenja i navigacije.

Minijaturni atomski satovi: revolucija u GPS-u

Najznačajnija primjena fullerena s dušikom mogla bi biti u razvoju minijaturnih atomskih satova. Današnji atomski satovi, iako iznimno precizni, glomazni su i zahtijevaju specijalizirane uvjete – često zauzimaju cijele prostorije i koriste se u vojnoj i znanstvenoj infrastrukturi.

Međutim, istraživački tim sa Sveučilišta Oxford, koji djeluje unutar tvrtke Designer Carbon Materials, vjeruje da bi korištenje ovih molekula omogućilo izradu satelitskih satova veličine mikročipova. Takva tehnologija mogla bi eliminirati "slijepe točke" u GPS navigaciji i pružiti iznimno precizno pozicioniranje u stvarnom vremenu, i to čak u urbanim sredinama ili zatvorenim prostorima gdje današnja navigacija često zakaže.

Što znači fulleren s dušikom za pametne telefone?

U budućnosti bi ova tehnologija mogla postati standard čak i u osobnoj elektronici. Zamislite mobilni telefon s ugrađenim atomskim satom – takav uređaj ne bi samo unaprijedio navigacijske aplikacije, već bi otvorio vrata potpuno novim razinama preciznosti i sinkronizacije u komunikaciji, internetu stvari (IoT) i autonomnim vozilima.

Ovo postavlja temelje za budućnost u kojoj će atomska tehnologija postati komercijalno dostupna i svakodnevna, za razliku od današnjih ograničenja rezerviranih za laboratorije i vojsku.

Zašto je cijena tako visoka?

Cijena od 130 milijuna eura po gramu može zvučati nevjerojatno, ali kada se u obzir uzmu potencijalne primjene – od revolucije u navigaciji i komunikaciji, do komercijalizacije preciznog vremena – jasno je zašto se ova tvar smatra najvrjednijom na svijetu. Riječ je o visokoj cijeni za tehnologiju koja bi mogla promijeniti svakodnevicu milijardi ljudi.