Više od pola stoljeća istraživanja otkrilo je ključ financijskog uspjeha, a iznenađujuće, to nema veze s akademskim postignućima, profesionalnim vezama ili radnom etikom. Ključ leži u emocionalnoj inteligenciji, odnosno sposobnosti upravljanja vlastitim emocijama i postupcima, pokazuje studija koja traje od 1972. godine.

Znanstvenici su u Dunedinu, gradu na Novom Zelandu, od rođenja do odrasle dobi pratili živote 1.000 djece. Ova dugoročna studija, poznata kao Dunedinska multidisciplinarna zdravstvena i razvojna studija, pružila je neprocjenjive podatke o tome kako emocionalna inteligencija (EQ) oblikuje financijsku i profesionalnu budućnost.

Marko radi posao koji gotovo nitko neće i zarađuje ogroman novac: Dobije i do 150 eura dnevno

Djeca s visokim EQ-om pokazala su sklonost pozitivnom razmišljanju, slušala su prije donošenja odluka, priznavala pogreške, pokazivala empatiju i nosila se s negativnim emocijama na zdrav način. S druge strane, djeca s niskim EQ-om imala su veće šanse za nepovoljne financijske ishode u odrasloj dobi, uključujući niska primanja, loše navike štednje, kreditne probleme i ovisnost o socijalnoj pomoći.

Rezultati u odrasloj dobi

Do 30-ih godina života, pojedinci s niskim EQ-om imali su manje financijskih temelja, poput vlasništva nad nekretninama, investicijskih fondova ili planova za mirovinu. Studija je otkrila jasnu povezanost između sposobnosti razumijevanja, reguliranja i adekvatnog izražavanja emocija tijekom djetinjstva i financijskog uspjeha u kasnijem životu.

Znanstvenici ističu da osobe s visokim EQ-om razvijaju vještine koje poslodavci cijene, poput dobre komunikacije, socijalne svjesnosti i suradnje s timom, što povećava sigurnost zaposlenja, mogućnost napredovanja i većih plaća. Osim toga, visoki EQ omogućuje bolju kontrolu impulsa i promišljeno donošenje odluka, što se odražava u odgovornom upravljanju novcem, štednji i planiranju.

Kako razviti emocionalnu inteligenciju?

Istraživanje je pokazalo da djevojčice i djeca iz imućnijih obitelji imaju nešto višu razinu samokontrole. Također, djeca s višim EQ-om imala su u prosjeku i viši IQ. Međutim, EQ nije isključivo urođena osobina – ona se može razviti.

Roditelji, odgojitelji i programi rane intervencije imaju ključnu ulogu u poticanju emocionalne inteligencije. Prema stručnjacima iz Weston Family Psychology, važno je modelirati poželjne vještine kroz vlastito ponašanje, poticati otvorenu komunikaciju, priznavati dječje osjećaje i zajednički rješavati probleme.

Primjerice, roditelji mogu promovirati emocionalnu svjesnost već u ranom djetinjstvu imenovanjem i priznavanjem emocija. Izjave poput: "Izgledaš sretno dok gledaš šarenu igračku" pomažu djeci povezati osjećaje s iskustvima, ističu stručnjaci.

Blago za znanost

Studija, koju vodi Sveučilište Otago, i dalje traje te je dosad rezultirala s više od 1.000 znanstvenih radova, izvješća i knjiga. Istraživači su procjenjivali emocionalnu inteligenciju djece u dobi od tri do 11 godina promatrajući njihovo ponašanje, razgovarajući s roditeljima i prikupljajući informacije od učitelja putem upitnika.

Istraživači zaključuju da emocionalna inteligencija nije samo prediktor uspjeha, već i ključni alat za suočavanje s izazovima suvremenog života. Za roditelje, ovo istraživanje služi kao podsjetnik da ulaganje u emocionalni razvoj njihove djece može osigurati svijetlu budućnost.