NASA-in veteran: 'Izvanzemaljci postoje, a znate li zašto ih još uvijek nismo vidjeli?'

Postoje li izvanzemaljci i jesu li ikada stigli na Zemlju? Dok teorije o NLO-ima i tajnim dokumentima redovito pune naslovnice, jedan od najiskusnijih NASA-inih inženjera iznosi jasan stav: život u svemiru gotovo sigurno postoji, ali nema nikakvih dokaza da je ikada posjetio naš planet.
Dr. Gentry Lee, dugogodišnji stručnjak američke svemirske agencije NASA, u toj instituciji radi još od 1968. godine, kada se priključio projektu Viking, misiji na Mars. Tijekom više od pola stoljeća karijere sudjelovao je u projektiranju letjelica i sondi koje su slijetale na udaljene planete, no unatoč bogatom iskustvu kategorički tvrdi da Zemlju nisu posjetila bića iz drugih svjetova.
Govoreći na konferenciji Američkog udruženja za unapređenje znanosti (AAAS) u Phoenixu, Lee je poručio: „Danas ne postoji ništa što bi upućivalo na to da je ijedan izvanzemaljac ili bilo kakav izvanzemaljski stroj ikada sletio na planet Zemlju. Ako vjerujete suprotno, netko vas dovodi u zabludu.”

NLO-i i susreti: jednostavnija objašnjenja
Prema njegovim riječima, u svakom slučaju navodnog viđenja NLO-a ili susreta s izvanzemaljcima vrlo je vjerojatno da postoji jednostavnije, racionalno objašnjenje. Drugim riječima, senzacionalne tvrdnje ne podupiru znanstveni dokazi.
Ipak, kada je riječ o postojanju života izvan Zemlje, Lee zauzima potpuno drukčiji stav. Smatra da je gotovo nezamislivo da u golemom svemiru ne postoji barem neki oblik života.
„Pronaći ćemo neku vrstu života negdje drugdje. Izgledi su golemi”, naglasio je.
Planeti nalik Zemlji: gdje znanstvenici traže život?
Znanstvena zajednica uglavnom smatra da su najbolji kandidati za izvanzemaljski život takozvani „zemljoliki” svjetovi koji orbitiraju oko udaljenih zvijezda u drugim dijelovima galaksije.
Jedan od takvih kandidata je planet TRAPPIST-1e, svijet veličine Zemlje koji se nalazi oko 40 svjetlosnih godina od našeg planeta i smješten je unutar nastanjive, takozvane „Zlatokosine zone” svoje zvijezde, gdje uvjeti potencijalno dopuštaju postojanje tekuće vode.
Još jedan obećavajući kandidat je K2-18b, udaljen 124 svjetlosne godine u zviježđu Lava. Riječ je o golemom planetu prekrivenom oceanima, zbog čega ga znanstvenici svrstavaju u takozvane „Hycean” svjetove – planete s globalnim oceanom i atmosferom bogatom vodikom, na kojima bi život mogao bujati.
Ni naš Sunčev sustav nije isključen iz potrage. Saturnovi mjeseci Encelad i Titan, prema procjenama znanstvenika, mogli bi imati odgovarajuće uvjete za nastanak i opstanak života.

Život kakav ne poznajemo
Lee upozorava i na još jednu ključnu točku: ako pronađemo izvanzemaljski život, on možda neće nalikovati ničemu što poznajemo.
Ističe da sav život na Zemlji – „vi, ja, slon, sluzava plijesan, bakterije” – koristi DNK za razmnožavanje. Upravo ta univerzalnost mogla bi naš planet učiniti manje zanimljivim iz perspektive hipotetskih izvanzemaljskih biologa.
„Izvanzemaljski biolozi došli bi na Zemlju, vratili se i izvijestili: ‘Nije osobito zanimljiv planet. Sav je život isti. Sve se razmnožava na isti način koristeći istu glavnu molekulu, DNK’”, rekao je Lee.
Drugim riječima, život drugdje u svemiru mogao bi se temeljiti na posve drukčijoj biokemiji.
Milijarde planeta u Mliječnoj stazi
Dr. Lee danas obnaša dužnost glavnog inženjera Uprave za istraživanje Sunčeva sustava u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (Jet Propulsion Laboratory). Nadgledao je inženjerski razvoj rovera Curiosity za Mars, misije Dawn prema dvama asteroidima, misije Juno prema Jupiteru te misije Grail prema Mjesecu.
Promovirajući novi dokumentarac „Spaceman”, Lee se osvrnuo i na otkrića svemirskog teleskopa Kepler, koji je proučavao značajan „odsječak” galaksije u našem dijelu Mliječne staze i otkrio golem broj planeta koji orbitiraju oko drugih zvijezda.
„Ako je dio neba koji je Kepler promatrao reprezentativan za cijelu Mliječnu stazu, a nemamo razloga vjerovati da nije, tada samo u našoj galaksiji postoji gotovo bilijun planeta”, rekao je.
Dodao je kako se, kada se uračunaju sve vjerojatnosti nastanka života, prije ili kasnije dolazi do zaključka da on „jednostavno mora postojati negdje”.

Trump, Obama i zahtjev za objavom NLO-dokumenata
Rasprava o izvanzemaljcima nedavno je dobila i političku dimenziju. NASA je jučer duhovito odgovorila na zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za objavom svih dosjea o NLO-ima, čime su splasnule nade u spektakularno otkriće.
Ranije ovog mjeseca potraga za životom izvan Zemlje dobila je neočekivani zaokret kada je bivši predsjednik Barack Obama izjavio da su izvanzemaljci stvarni. Kasnije je pojasnio da ne govori o bićima koja su posjetila Zemlju, već da smatra kako život mora postojati negdje u „prostranom kozmosu”.
Njegovi su komentari potaknuli Donalda Trumpa da optuži svog prethodnika za navodno otkrivanje „povjerljivih informacija”. Predsjednik je izjavio da je svojem ministru rata naložio objavu svih vladinih dokumenata povezanih s izvanzemaljcima, izvanzemaljskim životom i NLO-ima.
NASA je na te zahtjeve konačno odgovorila, ali bez naznaka senzacionalnih otkrića. Glasnogovornica NASA-e Bethany Stevens napisala je na platformi X: „Kao agencija i dalje prihvaćamo predanost predsjednika Trumpa otvorenoj znanosti.”
No dodala je i pojašnjenje koje je umanjilo očekivanja: „Kako je rekao [NASA-in administrator Jared Isaacman], sigurno postoje stvari na koje je naišao u poslu, a koje ne može objasniti… ali one se više odnose na nepotrebno skupe programe nego na izvanzemaljski život.”
Zaključak NASA-inog veterana ostaje čvrst: svemir je prevelik da bi Zemlja bila jedini dom života, ali dokazi da su nas izvanzemaljci već posjetili – ne postoje.